Nakon što je prvo najavio uvođenje carina BiH od 30% za 1. kolovoza, a onda donio odluku kojom se to prolongira za najkasnije sedam dana, američki predsjednik Donald Trump ponovno je unio dozu neizvjesnosti u ekonomske tokove, no ono što je ipak poznato je činjenica da institucije u BiH uvelike rade na postizanju dogovora s SAD-om.
Naravno, onaj neizravno negativni utjecaj koji ćemo imati zbog carina od 15% koje je SAD uveo Europskoj uniji ipak neće biti moguće izbjeći.
Izvori Večernjeg lista potvrdili su kako Vanjskotrgovinska komora BiH preko Veleposlanstva SAD-a pokušava doći do rješenja koje bi išlo u prilog smanjenju negativnog utjecaja koji bi carine od 30% donio našim kompanijama čiji proizvodi idu na tržište Sjedinjenih Američkih Država, a ishod će se znati uskoro.
Ono što je važno je i činjenica da u obzir treba uzeti i taktiku američkog predsjednika koja ide u prvoj fazi s pozicije maksimaliziranja iznosa carina, a koje bi se onda kroz pregovore ipak trebale sniziti. Slično smo nedavno vidjeli i na primjeru Europske unije. Ipak, ostavljeno je otvoreno pitanje kakvo bi eventualno rješenje BiH mogla postići sa SAD-om.
Jasno je kako bi američkim carinama na uvoz proizvoda iz BiH najviše bile pogođene tvrtke iz sektora namjenske industrije.
U kontekstu vanjske trgovine s SAD-om svakako valja uputiti i na službene podatke o uvozu i izvozu, a prema podacima iz analize vanjskotrgovinske razmjene vidljivo je kako smo lani imali suficit, dok smo preklani imali deficit u trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama, piše Večernji.ba.
Tako smo u 2024. u SAD izvezli robu u vrijednosti od 234,5 milijuna maraka, a uvezli za 189,6 milijuna maraka.
Godinu ranije SAD je imao veću korist od vanjske trgovine s BiH jer smo iz te države uvezli 252,9 milijuna maraka roba, a izvezli 203,1 milijun maraka.
Još jednu godinu ranije imali smo još značajniji deficit u trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama jer smo u 2022. uvezli proizvoda i roba u vrijednosti od 328,4 milijuna maraka, a izvezli za 178,9 milijuna maraka. U konačnici, ovo nije pitanje carina koje su u slučaju BiH, prema podacima WTO, u 2023. godini iznosile prosječno 6,2%.
Prosječna carina SAD-a u istoj godini na sve proizvode iznosila je 3,4%. Termin “recipročna carina” zapravo je posljedica činjenice da SAD svoj deficit matematičkom radnjom pretvara u “carinsku stopu”. Prevedeno – ostaje upitno zbog čega nas SAD onda želi kazniti carinama od 30%.
Neizvjesnost i nepredvidivost
A kada govorimo o Europskoj uniji, jasno je kako 70% izvoza obavljamo sa zemljama Unije, što u prijevodu znači da svaki poremećaj gospodarstva neke od članica s kojom imamo znatniju vanjskotrgovinsku razmjenu znači i posljedice za domaće poduzetnike.
Poduzeća iz BiH najveći dio svojih proizvoda izvoze na tržište Europske unije i one industrije koje posredno izvoze svoje proizvode u SAD mogu imati probleme.
To će, prije svega, ovisiti o odgovoru kupaca u EU, koji naše proizvode plasiraju izravno ili kroz svoj proizvod izvoze na američko tržište. Ako kupci naših proizvoda iz EU-a budu primorani povećati cijenu svojih proizvoda zbog nametnutih carina, to može smanjiti njihovu potražnju, a posljedično i potražnju za proizvodima bh. poduzeća.
Najveće posljedice bit će za metalsku i autoindustriju BiH, koje značajan broj proizvoda isporučuju dobavljačima iz EU-a.
Kao rezultat imat ćemo pritisak na produktivnost, zaposlenost te povećanje troškova i pokretanje inflacijske spirale. Prema svemu sudeći, ulazimo u novo doba koje karakteriziraju izrazita neizvjesnost i nepredvidivost, a to je ono što poslovna zajednica najmanje priželjkuje.
Kako zadržati partnerstva koja je BiH izgradila sa zemljama Europske unije u smislu vanjske trgovine, bit će stoga jedno od ključnih pitanja.
(www.jabuka.tv | Foto: X)
