Razorne poplave nažalost više nisu anomalija, nego budućnost Europe

Ogromne poplave koje su zahvatile dijelove Europe nisu anomalija, već norma budućnosti kontinenta, a članice Europske unije moraju postići ”suradnju bez presedana” kako bi u budućnosti bile spremnije na takve katastrofe, rekao je povjerenik Europske komisije za izvanredne situacije Janez Lenarčič.

Nakon rekordnih kiša koje su u dijelovima Europe u jednom danu pale u tri do četiri puta većoj količini od prosječne mjesečne količine, poplave su pogodile oko dva milijuna ljudi, a njih najmanje 16 izgubilo je živote u Austriji, Češkoj i Poljskoj. Stručnjaci upozoravaju da opasnost nije prošla. S druge strane Europe, u Portugalu, požari uništavaju tisuće hektara šuma, a živote je izgubilo najmanje sedmero ljudi.

Ekstremi kojima smo nekad svjedočili jednom u životu sad se događaju gotovo svake godine, rekao je Lenarčič u Europskom parlamentu u Strasbourgu, tijekom rasprave koja je ubačena u termin u kojem je mađarski premijer Viktor Orban trebao predstaviti predsjedanje njegove države EU-om, što je odgodio zbog poplava i u njegovoj zemlji, prenosi Večernji list.

Slovenski povjerenik rekao je da su posljedice klimatskih promjena postali svakodnevica stanovnika Europe, kontinenta koji se zagrijava brže od drugih, te da ovakve ”tragedije nisu anomalija već norma naše zajedničke budućnosti”.

Lenarčič je rekao da EU već ima mehanizme za odgovore na takve situacije, poput Copernicusovog sustava ranog upozoravanja na poplave, koji je u proteklim danima poslao stotinu tisuća upozorenja, no da se razvijaju novi alati.

Moramo se ujediniti, postići suradnju bez presedana, rekao je povjerenik iz Slovenije koja je prošle godine i sama doživjela razorne poplave koje su odnijele četiri života. Naglasio je da se protiv tih katastrofa države ne mogu boriti same te da se treba uspostaviti prekogranična otpornost i zajedničko upravljanje vodenim tokovima.

Upozorio je da je trošak nedjelovanja puno viši od ulaganja u otpornost za buduće katastrofe.

Prosječna cijena katastrofa osamdesetih bila je osam milijardi eura godišnje. Nedavno, 2021. i 2022. godine, šteta je premašila 50 milijardi eura godišnje, što znači da je cijena nečinjenja daleko veća od cijene (preventivne) akcije, rekao je.

Europska komisija će sada koristiti sve alate da pruži pomoć zahvaćenim državama, od pumpanja vode, slanja ronioca i timova za potrage, do donacija pročišćivača vode, skloništa i brodova te drugih načina pomoći, najavio je Lenarčič.

Europarlamentarci su nakon njegovog obraćanja pozvali na hitno djelovanje i osiguravanje sredstava za izgradnju infrastrukture ključne za otpornost. Dio zastupnika, očekivano prema njihovim ideološkim linijama, negirao je postojanje klimatskih promjena te optuživao zelene politike za ove katastrofe.

U raspravi je sudjelovao i hrvatski zastupnik zelenih Gordan Bosanac koji je pozdravio činjenicu da je većina zastupnika, osim onih koji šalju ”otrovne strelice” te su ”manipulativni” prema zelenoj tranziciji i nužnosti borbe protiv klimatskih promjena, sada svjesna razornosti klimatskih promjena.

Volio bih da se u budućnosti, kad ćemo pričati o budućnosti poljoprivrede, energetike, stanovanja u Europi, sjetimo ove rasprave, onih koji su bili na prvoj liniji borbe protiv poplava i koji su stradali, poručio je u kratkom obraćanju, javio je Večernjak.

(www.jabuka.tv)