Rastu prihodi od neizravnih poreza

Rastu prihodi od neizravnih poreza u Bosni i Hercegovini.

Uprava za neizravno oporezivanje za šest mjeseci prikupila je 848 milijuna maraka više nego u istom razdoblju prošle godine. Taj novac po utvrđenoj formi se dodjeljuje entitetima, no kako oni njime raspolažu?

Prihodi od neizravnih poreza u prvoj polovini ove godine iznosili su 4,7 milijardi KM. Veći su za 848 milijuna ili za 22 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Do rasta prihoda je došlo po svim vrstama neizravnih poreza, dakle i na uvozne dadžbine. Tu, prije svega, mislim na carinu i uvozni PDV. Isto tako, po osnovu svih vrsta trošarina, ali i na PDV u unutarnjem prometu, navodi za BHRT glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje Ratko Kovačević.

Taj novac entiteti su usmjerili prema stanovništvu. Tako tvrde entitetske vlasti. Isplaćuje se jednokratna pomoć od 100 KM. Povećane su, poručuju, i plaće u javnom sektoru…

Od ukupnog povećanja prihoda, najveći dio izdvojili su prema radnicima, to jest prema stanovništvu, 218 milijuna, pored povećanja plaća, mirovina, braniteljskih dodataka i ovih jednokratnih naknada, izjavila je ranije ovog mjeseca ministrica financija Republike Srpske Zora Vidović.

Federacija iz neizravnih poreza dobiva samo trećinu, ne možemo pokriti 100 posto socijalnih potreba. Pozivam da se svi udružimo u rješavanju problema, općine i županije, ali i poslodavce koje oslobađamo obaveza, a sebe prihoda, kako bi bez obaveze pomogli i zaposlene, njih oko 535.500. Bez obzira na pritiske i napade, mi kontinuirano provodimo ono što se očekuje od jedne vlade. Ovo nije politika, kazao je predsjednik Vlade Federacije BiH Fadil Novalić.

Neinovativna izborna politika – tako na proračune gledaju ekonomski analitičari. Mjere su, kažu, jednokratne i bez dugoročne vizije.

To je nešto što je bezobrazno malo. Jer da su usvojili mjere koje su bile predložene, svako domaćinstvo, svaka obitelj bi imala 100 maraka manje troškova mjesečno, tvrdi ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ne bi bilo točno da kažemo da proračuni nisu darežljivi. Jesu, ali oni nisu ni socijalni ni razvojni. Oni su izborni, u smislu da se s tim proračunima uglavnom najviše pogoduje određenim kategorijama ali, napominjem, u kratkom roku, navodi za BHRT ekonomski analitičar Admir Čavalić.

U kratkom roku skočile su cijene proizvoda i usluga. Stopa inflacije u Bosni i Hercegovini je 14,4 posto. Bilježi se najviša stopa u odnosu na zemlje regije.

Cijene proizvoda i usluga za osobnu potrošnju u Bosni i Hercegovini porasle su u svibnju za 14,4 posto u odnosu na svibanj prošle godine. Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su skuplji 22,7 posto, stanovanje i režijski troškovi za 11,3 posto, prijevoz za 30,3 posto, službeni su podaci Agencije za statistiku BiH.

Sindikalna potrošačka košarica za lipanj iznosi 2.640 maraka. Prosječna plaća je 1.100 KM. Pokrivenost potrošačke košarice prosječnom plaćom je 40 posto.

(www.jabuka.tv)