Prvi izravni pregovori Rusije i Ukrajine nakon tri godine

Prvi izravni pregovori Rusije i Ukrajine održani su u Istanbulu nakon tri godine, uz brojne reakcije svjetskih lidera.

U Istanbulu su danas održani prvi direktni pregovori između Rusije i Ukrajine nakon više od tri godine, koji su potrajali nešto više od sat vremena. Predsjednici Rusije i Ukrajine, Vladimir Putin i Volodimir Zelenski, nisu sudjelovali na sastanku. Rusku delegaciju predvodio je Putinov savjetnik Vladimir Medinski, dok je ukrajinsku vodio ministar obrane Rustem Umerov. Sastankom je predsjedavao turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan.

Ovi razgovori predstavljali su rijetku priliku za susret predstavnika dviju zaraćenih država uživo, dok međunarodna zajednica pomno prati ishod. Diplomatska očekivanja bila su niska, ali ipak su prisutni naglasili važnost nastavka dijaloga između strana.

Održani prvi mirovni pregovori

Riječ je o prvim mirovnim razgovorima uživo između dviju delegacija od 2022. godine, a održani su u predsjedničkom kompleksu Dolmabahče u Istanbulu, gdje su tada vođeni i prvi pregovori tijekom rata. Sastanak, u kojem su ukrajinski i ruski predstavnici komunicirali preko prevoditelja, simbolizirao je značajan diplomatski korak, iako su stavovi strana i dalje vrlo različiti.

Pregovori su trajali nešto više od sat vremena, nitko nije napustio prostoriju, a prema izvorima s terena nije bilo rukovanja na početku. Očekivanja su bila niska i nije zabilježen veći napredak.

Niz bilateralnih i trilateralnih susreta

Prije glavnog sastanka, održan je i kraći trilateralni sastanak delegacija Turske, SAD-a i Ukrajine.

• Američku delegaciju predvodili su državni tajnik Marco Rubio, veleposlanik Tom Barrack i posebni izaslanik za Ukrajinu, general Keith Kellogg
• Ukrajinci su na sastanku bili predstavljeni šefom ureda predsjednika Andrijem Jermakom, ministrom vanjskih poslova Andrijem Sibiha i ministrom obrane Rustemom Umerovom

Tijekom dana, ukrajinska delegacija razgovarala je i s nacionalnim savjetnicima za sigurnost iz Velike Britanije, SAD-a, Njemačke i Francuske, potvrđujući široki interes međunarodnih partnera za napredak pregovora.

Ruski i ukrajinski zahtjevi daleko od dogovora

Prema informacijama iz ukrajinskih izvora, ruska izaslanstva su iznijela zahtjeve koji znatno nadilaze dosadašnje teme razgovora. Traženo je, među ostalim, povlačenje ukrajinskih snaga s vlastitog teritorija, a poseban naglasak bio je na četirima istočnim regijama: Donjeck, Luhansk, Zaporiška i Herson. Rusija je 2022. godine pokušala nezakonitu aneksiju tih područja, ali i dalje ne kontrolira cijele regije.

Ukrajinski izvori opisuju ruske zahtjeve kao potpuno odvojene od stvarnosti i neprihvatljive već u startu, dok ruska strana tvrdi da pregovori nisu završeni, već je u tijeku samo pauza.

Potpuno odvojeni od stvarnosti i neprihvatljivi već u startu, Ukrajinski izvori

Različiti stavovi svjetskih lidera i najave novih sankcija

Dok su trajali pregovori, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, britanski premijer Keir Starmer i poljski premijer Donald Tusk telefonski su kontaktirali američkog predsjednika Donalda Trumpa. Tema razgovora bila je kako je ruski stav u mirovnim pregovorima neprihvatljiv.

Starmer je naglasio: Složili smo se oko Rusa, referirajući se na jako zajedničko protivljenje ruskih zahtjeva. Glasnogovornik Zelenskog potvrdio je da je glavno pitanje razgovora bio upravo ishod pregovora u Istanbulu.

Oko Rusa smo potpuno složni, Keir Starmer

Njemački kancelar Merz najavio je novi paket sankcija protiv Rusije, koji bi trebao biti usvojen u Bruxellesu u utorak, i kritizirao Putina zbog njegova izostanka iz Istanbula. Merz je istaknuo da o isporuci projektila Taurus Ukrajini više nema rasprave te da je pretjerano naglašavana u javnosti, navodeći kako Velika Britanija i Francuska već isporučuju slična oružja.

Uloga međunarodnih posrednika

Papa Lav XIV. ponudio je, prema vatikanskom državnom tajniku Pietru Parolinu, ulogu posrednika između Kijeva i Moskve, navodeći Vatikan kao prikladno mjesto za buduće pregovore ako obe strane pristanu.

Kremlj je istaknuo da je sastanak Putina i Trumpa ključan za daljnji napredak, ali da su za njega potrebne znatne pripreme.

Ukrajinske kritike i pozivi na međunarodni pritisak

Ukrajinski izvori nakon pregovora istaknuli su da ruska delegacija nije imala mandat za donošenje važnih odluka i izrazili sumnju u ozbiljnost ruske strane. Dio ukrajinske obavještajne službe procjenjuje da je cilj ruskog tima odugovlačenje i predstava mirovnog procesa.

Cilj ruskog tima je odugovlačenje i predstava mirovnog procesa, Ukrajinska obavještajna služba

Predsjednik Zelenski poručio je da, ako se ispostavi da su ruski mirovni napori teatralni, svijet mora snažno reagirati novim sankcijama, posebice prema ruskom energetskom sektoru i bankama. Naglasio je kako je potrebno potpuno zaustavljanje ubijanja, dovoljno dugo da se diplomaciji pruži stvarna šansa.

Moguća razmjena zarobljenika i nastavak borbi na terenu

Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov najavio je po završetku pregovora mogućnost velike razmjene zarobljenika s Rusijom po principu “1000 za 1000”. Međutim, datum mogućeg dogovora o razmjeni nije otkriven.

Neslužbeno, iz ruskih vojnih izvora dolaze tvrdnje o zauzimanju sela Vilne Pole u istočnom dijelu Donječke oblasti, iako to nije neovisno potvrđeno. Borbe na terenu ne prestaju, unatoč diplomatskim inicijativama.

Pozadina i doprinos međunarodne zajednice

Pregovori su uslijedili nakon što je ruski predsjednik Putin prošlog vikenda pozvao na izravni susret s Kijevom, odbacivši prijedlog Ukrajine i njenih saveznika o 30-dnevnom prekidu vatre. Zelenski je prihvatio mogućnost razgovora, ali samo izravno s Putinom, koji se ipak nije pojavio u Istanbulu.

SAD su poslale izaslanika generala Keitha Kellogga u Istanbul, a američki državni tajnik Marco Rubio naglasio je da na skorašnjem NATO summitu u lipnju očekuje dogovor da sve članice povećaju izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a, što je potvrdio i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ocijenio je da je Putin napravio pogrešan potez poslavanjem delegacije niže razine, umjesto osobnog odlaska na pregovore.

Napetosti i eksplozije na bojištu

Tijekom dana su, prema izvješćima lokalnih izvora i medija, u Kijevu tijekom jutra zabilježene eksplozije uzrokovane ruskim napadom dronovima, a u Dnipru su reporteri ukrajinskog javnog servisa Suspilne čuli eksplozije nekoliko sati kasnije. Službene informacije o posljedicama tih incidenata zasad nisu poznate.

Iako se međunarodna zajednica zalaže za mir, prema riječima bivšeg ruskog ministra vanjskih poslova Andreja Kozireva, sada može rat okončati jedino dodatno naoružavanje Ukrajine. Ukrajinska diplomacija ostaje pri stajalištu da Rusija opstruira mirovni proces i pokušava izbjeći veće sudjelovanje američkih dužnosnika u pregovorima.

Rat može okončati jedino dodatno naoružavanje Ukrajine, Andrej Kozirev

Pregovori u Istanbulu tako ostaju korak naprijed na diplomatskoj razini, ali i dalje bez konkretnih pomaka prema konačnom mirovnom dogovoru. Obe strane najavile su nastavak razgovora, a mirovni proces pratiti će i dalje čitava međunarodna zajednica.

(www.jabuka.tv)