Prvi put nakon dužeg razdoblja u Republici Srpskoj smanjen je broj zaposlenih za 0,4 posto, a najveći pad zabilježen je u prerađivačkoj industriji, koja je za godinu dana ostala bez 3.000 radnika.
Prema podacima entitetskog zavoda za statistiku, u RS je na dan 30. rujna bilo ukupno 289.689 zaposlenih, dok je u istom mjesecu 2023. godine RS imao 290.745 zaposlenih. Na udaru se posebno našla prerađivačka industrija, koja i zapošljava najviše radnika u RS, njih 56.130.
Predsjednik Unije udruga poslodavaca RS Zoran Škrebić rekao je za “Glas Srpske” da poslovna zajednica već duže vrijeme upozorava Vladu da je više udruženih faktora koji su doveli do ovakvog stanja.
Jedan od glavnih faktora je svakako kriza u Europskoj uniji. Glavno tržište za naša proizvodna poduzeća koja su izvozno orijentirana su prvenstveno Njemačka, Austrija, Italija i Slovenija, a tamo se u tijeku naredne godine očekuje produbljivanje krize i to zabrinjava.
Kolege s kojima svakodnevno komuniciram ističu da se susreću s otkazivanjem narudžbi, a za one koje ostaju partneri zahtijevaju snižavanje cijena. Ukoliko dođe do rasta troškova, od poskupljenja struje, rasta cijene rada i slično, doći ćemo u položaj da smo potpuno nekonkurentni, upozorio je Škrebić.
Poslodavci upozoravaju: BiH će nedostajati čak 100.000 radnika
On ističe da je, pored toga što se smanjuje broj zaposlenih u RS i što na evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS ima oko 55.000 nezaposlenih, i dalje kroničan nedostatak radne snage.
Dva su razloga za to, oni koji ovdje ostaju bez posla, nalaze ga uglavnom u inozemstvu i bez obzira na to što je na zapadnoeuropskom tržištu smanjena gospodarska aktivnost, i dalje imaju nedostatak radne snage i naši ljudi to koriste. Taj trend bilježi cijela regija. Mladi uglavnom biraju neke drugačije poslove koji zahtijevaju daleko manje fizičkog rada, zbog čega će se nastaviti taj trend nedostatka radne snage. Iz tog razloga mi ćemo i ubuduće inzistirati da se kvote za strane radnike povećaju s trenutnih 2.000 na 5.000 dozvola, istaknuo je Škrebić.
Dodao je da je neophodno i dalje provoditi rigorozne sigurnosne provjere, ali i pojednostaviti dolazak strane radne snage.
Postoji realna opasnost da na sve ove probleme, od pada zaposlenosti, gospodarske aktivnosti, izvoza, te povećanja uvoza i slično, dođemo u situaciju da se proizvodnja ne može odvijati jer nemamo radne snage, zaključio je Škrebić.
Ekonomist Marko Đogo ističe za “Glas” da ovi statistički podaci, nažalost, pokazuju da su se njegove prognoze obistinile.
Očekivao sam i veći pad zaposlenosti i dobro je da nije tako. S kraja prošle godine predviđao sam da će ovo biti prva godina od 2014. da bilježimo pad zaposlenosti. Čini mi se da je taj pad zapravo posljedica pada tražnje za domaćim proizvodima, a u manjoj mjeri porasta minimalne zarade, rekao je Đogo ističući da je privreda čak otpornija nego što se i sam nadao.
Dodaje da su opravdana strahovanja poslodavaca da bi moglo doći do još većih problema.
Njemačka ekonomija nikako da izađe iz problema i sve dok se to ne dogodi, naš prerađivački sektor je ugrožen. Nama je struja pojedinačno najveći izvozni proizvod i ako ne nađemo neki domaći sustav za oporezivanje karbona, bojim se da ćemo izgubiti tu milijardu izvoza, od koje se oko 700 milijuna odnosi na RS, što bi se dodatno moglo odraziti na porast nezaposlenosti, rekao je Đogo i naglasio da moramo šire promatrati sve što se događa jer ukoliko u Europi ne bude bolje, neće biti ni kod nas.
Prema podacima Zavoda za statistiku, u rujnu ove godine bilo je 43.688 registriranih poduzetnika, od kojih je svaka drugi žena. Najviše poduzetnika registrirano je u oblasti trgovine na veliko i malo, popravke motornih vozila i motocikala, te u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvu i ugostiteljstvu.
Evo koliko je stranih radnika u BiH i iz kojih zemalja dolaze
(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)
