Pravilna rezidba debelih grana kod voćaka

Odstranjivanje debelih grana na koje smo prisiljeni prilikom rezidbe zapuštenih voćaka ili voćaka kod kojih se oštrom rezidbom popravlja uzgojni oblik, često se ne obavlja pravilno. Nažalost, zbog toga nastaju velike rane koje teško zacjeljuju i omogućuju ulaz uzročnicima bolesti i štetnicima. Često se ostavlja patrljak koji sprječava zacjeljivanje rane i predstavlja mjesto naseljavanja mnogih štetnika.

Rezidba jabučastih voćnih vrsta može započeti već nakon opadanja lišća dok primjerice kod koštičavih voćaka ona se obavlja nešto kasnije. Prilikom rezidbe često smo primorani uklanjati deblje grane, a to moramo raditi ispravno kako ne bi stvorili pogodno mjesto za naseljavanje mnogih štetnih organizama. Nažalost, često smo svjedoci da voćari amateri upravo prave takve pogreške.

Loše obavljena rezidba deblje grane s ostavljenim patrljkom

Odstranjivanje deblje grane uz pomoć voćarske pile mora se obaviti u tri koraka. Prvi se rez obavlja s donje strane  20 cm – 30 cm od osnove grane te se pilom zareže grana do jedne trećine njezine debljine. Petnaestak centimetara dalje od prvog reza  grana se pili s gornje strane. Grana se tako neće nekontrolirano odlomiti pod vlastitom težinom, nego će puknuti između dvaju rezova. Također neće nastati ni velika rana.

Ideje za STIHL poklone potražite u Sjemenarni, ovlaštenom STIHL trgovcu

 

Prilikom piljenja jako debelih grana bilo bi dobro imati pomagača koji će pridržavati granu da se ne odlomi i padne na nas. Kada je grana otpiljena na opisani način, odstranjuje se batrljak koji je ostao nakon piljenja. Treba sačuvati “prsten grane” jer će tako rana brže zacijeliti. Rana se zagladi voćarskim nožem i premaže voćarskim voskom ili drugim pripravkom za premazivanje rana kako bi se zaštitila od vlage i napada bolesti i štetočina.

Postupak sa ranama nakon piljenja

Nakon orezivanja nastat će rana na mjestu urezivanja. Rane promjera do 2 cm liječiti će se same od sebe i ne trebaju dodatne zaštite ako smo rezali na pravi način. Velike rane, učinjene rezidbom, voćka neće moći sanirati i one su opasni izvor bolesti. Rane su mjesto gdje u drvo ulaze razne gljivice i mogu uništiti voćku u nekoliko godina. Zbog toga veće rane treba zaštititi. Iznimke su marelice i breskve, kod kojih moramo zaštititi sve rane.

Rub rane obradimo sa voćarskim nožem da postane sasvim gladak. Na ranu stavimo sa lopaticom ili kistom zaštitni premaz – kalemarski vosak. Na tržištu postoje razni pripravci, a neki sadrže fungicide kako bi se spriječio razvoj gljivica.

Kalemarski voćarski vosak Arborrin

Nakon nanošenja na ranu ili premazivanja, kalemarski vosak stvara plastični film koji izolira oštećenja od utjecaja vanjske sredine i onemogućuje ulaz patogenim organizmima. Vrijeme potrebno da se naneseni sloj kalemarskog voska osuši i stvori nepropusni elastični film na oštećenom dijelu je oko sat vremena. Kada se osuši, film je elastičan i lako se prilagođava razvoju i kretanju biljaka, ne puca i zadržava svoje karakteristike, a tretirani dijelovi su potpuno zaštićeni od prodora patogenih organizama.

Puno više informacija o provedbi ove  agrotehničke mjere možete doznati od Sjemenarnine Agro Podrške pozivom na broj 063/700-700.

Croatia osiguranje – partner za (o)siguran život!