Pljevidba i zalamanje zaperaka na vinovoj lozi nakon cvatnje

Uklanjanje mladica koje su se razvile iz starog drveta i zalamanje zaperaka su obavezne agrotehničke mjere koje se provode u vinogradima, u dva ili više navrata tijekom vegetacije. Osim ovih mjera, prije i nakon cvatnje vinove loze, uklanjaju se i stari listovi u zoni grozda kako bi se zaštita mogla adekvatno obaviti.

Većina vinskih, ali i stolnih sorti vinove loze na području Hercegovine, završila je s cvatnjom i ulazi u fazu intenzivnog porasta bobica i formiranja grozda. U ovoj fazi vinova loza troši dosta hranjiva na porast bobica i formiranje grozda te na porast mladica. Nažalost, dio hranjiva odlazi na porast nepotrebnih mladica i zaperaka. Kako bi se smanjio nepotrebni „gubitak“ hranjiva tijekom vegetacije provodi se obavezna pljevidba, ali i zalamanje zaperaka.

Plijevljenje je uklanjanje mladica koje su se razvile iz starog drveta ili suočica (na rodnom i prigojnom drvetu). Plijevljenjem se odstranjuju nerodne mladice, odnosno one mladice od kojih nećemo oblikovati rodno ni prigojno drvo. Ovom se mjerom poboljšavaju uvjeti, odnosno povećava ishranjenost rodnih mladica, a posredno se utječe i na zdravstveno stanje, povećavanjem prozračnosti trsa.

Plijevljenje je najbolje provesti što ranije, a ponekad se ova mjera izvodi u dva ili više navrata tijekom vegetacije. Jednu pljevidbu obavezno treba obaviti prije cvatnje, a kasnije pljevidbe se rade po potrebi. Plijevljenjem se ne trebaju skinuti sve mladice, ukoliko će one poslužiti za pomlađivanje trsa ili obnovu uzgojnog oblika.

Sjemenarnina ponuda bezena i bazenske opreme

 

Kako se obavlja zalamanje zaperaka?

Zalamanje zaperaka obično se obavlja istovremeno s plijevljenjem, a podrazumijeva potpuno uklanjanje mladica razvijenih iz ljetnog (zaperkovog) pupa ili pak njihovo prikraćivanje na jedan pup. Ovo se pokazalo boljom mjerom zbog velike fotosintetske aktivnosti tih listova, a obvezno je kod starijih zaperaka zbog mogućeg oštećenja zimskog pupa ili njegovog tjeranja u istoj godini. Dakle, starije zaperke je bolje prikratiti nego potpuno ukloniti jer nerijetko dolazi do oštećenja zimskog pupa.

Zaperci koji se javljaju u donjem dijelu mladara  (u zoni gdje se nalazi grožđe), a koji se prvi razvijaju, uklanjaju se iz osnove jer u tom periodu još uvijek ima dosta mladog lišća, dakle mladari još rastu, a na njihovim vrhovima se formira mlado lišće koje je fotosintetski aktivno.

U početku je najvažnije ukloniti zaperke u zoni cvatova, dakle na donjim koljencima na mladici kako bi se poboljšali uvjeti cvatnje i oplodnje. Kasnije uklanjanje zaperaka nije potrebno (opravdano), a zaperci koji su se rano razvili mogu donijeti i naknadni rod koji u povoljnim uvjetima dozori, tzv. martinjsko grožđe, koje je i korisno u godinama s nižim sadržajem ukupnih kiselina u grožđu.

U Sjemenarni, ovlaštenom STIHL trgovcu pronađite svoju STIHL kosilicu

Zalamanje zaperaka nakon cvatnje vinove loze

Sa uklanjanjem zaperaka nakon cvatnje uklanjaju se i donji listovi (u zoni grozda) jer su već ostarjeli i ne obavljaju nikakvu funkciju, osim što stvaraju probleme prilikom obavljanja mjera zaštite jer onemogućuju pravilno deponiranje škropiva u zonu grozda. Naravno, sa odstranjivanjem donjih listova ne treba pretjerivati te nepotrebno mlade bobice izlagati direktnoj sunčevoj svjetlosti što može dovesti do ožegotina.

Isto tako, zaperke nakon cvatnje bolje je zalamati (ostaviti 2-4 lista) nego potpuno uklanjati jer lišće sa zaperaka, sa sredine i vrha mladara je ono koje preuzima fotosintetsku aktivnost u periodu krajem ljeta, početkom jeseni, kada su najveće potrebe trsa za produktima fotosinteze.

Pojedine sorte su izuzetak

Postoje rijetki slučajevi da pojedine sorte imaju bolju obojenost ukoliko se nalaze u „hladovini“ tj.  ako grozdovi nisu direktno izloženi suncu. Takvim sortama ne prekraćujemo zaperke nego pustimo da budu malo dulji kako bi zaštitili grožđe i osigurali bolju obojenost, no tada postoji veći rizik od napada uzročnika bolesti.

Takva je sorta Kardinal, vrlo poznata stolna sorta u Hercegovini. Kod nje se ostavljaju zaperci koji su čak malo dulji kako bi zaštitili grozd. Kasnije, nakon berbe grožđa, pošto je kardinal relativno rana sorta i bere se oko polovice kolovoza, obavlja se zalamanje zaperaka.

Puno više informacija o pljevidbi i zalamanju zaperake te vremenu kada se to provodi, doznajte od Sjemenarnine Agro Podrške na broj telefona 063/700-700.