Pljevidba i zalamanje zaperaka kod vinove loze

Uklanjanje mladica koje su se razvile iz starog drveta te zalamanje zaperaka su obavezne agrotehničke mjere koje se provode u vinogradima, u dva ili više navrata tijekom vegetacije. Osim ovih mjera, prije i nakon cvatnje, uklanjaju se i stari listovi u zoni grozda kako bi se mogla adekvatno obaviti zaštita.

Većina vinskih, ali i stolnih sorti vinove loze na području Hercegovine, završila je s cvatnjom i ulazi u fazu intenzivnog porasta bobica i formiranja grozda. U ovoj fazi vinova loza troši dosta hranjiva na porast bobica i formiranje grozda te na porast mladica. Nažalost, dio hranjiva odlazi na porast nepotrebnih mladica i zaperaka. Kako bi se smanjio nepotrebni „gubitak“ hranjiva tijekom vegetacije provodi se obavezna pljevidba, ali i zalamanje zaperaka.

Plijevljenje je uklanjanje mladica koje su se razvile iz starog drveta ili suočica (na rodnom i prigojnom drvetu). Plijevljenjem se odstranjuju nerodne mladice, odnosno one mladice od kojih nećemo oblikovati rodno ni prigojno drvo. Ovom se mjerom poboljšavaju uvjeti, odnosno povećava se ishranjenost rodnih mladica, a posredno se utječe i na zdravstveno stanje, povećavanjem prozračnosti trsa.

Plijevljenje je najbolje provesti što ranije, a ponekad se ova mjera izvodi u dva ili više navrata tijekom vegetacije. Jednu pljevidbu obavezno treba obaviti prije cvatnje, a kasnije pljevidbe se rade po potrebi. Plijevljenjem se ne trebaju skinuti sve mladice, ukoliko će one poslužiti za pomlađivanje trsa ili obnovu uzgojnog oblika.

Zalamanje zaperaka

Zalamanje zaperaka obično se obavlja istovremeno s plijevljenjem, a podrazumijeva potpuno uklanjanje mladica razvijenih iz ljetnog (zaperkovog) pupa ili pak njihovo prikraćivanje na jedan pup. Ovo se pokazalo boljom mjerom zbog velike fotosintetske aktivnosti tih listova, a obvezno je kod starijih zaperaka zbog mogućeg oštećenja zimskog pupa ili njegovog tjeranja u istoj godini. Dakle, starije zaperke je bolje prikratiti nego potpuno ukloniti jer nerijetko dolazi do oštećenja zimskog pupa.

Najvažnije je ukloniti zaperke u zoni cvatova, dakle na donjim koljencima na mladici kako bi se poboljšali uvjeti cvatnje i oplodnje. Kasnije uklanjanje zaperaka nije potrebno (opravdano), a zaperci koji su se rano razvili mogu donijeti i naknadni rod koji u povoljnim uvjetima dozori, tzv. martinjsko grožđe, koje je i korisno u godinama s nižim sadržajem ukupnih kiselina u grožđu.

Sa uklanjanjem zaperaka nakon cvatnje uklanjaju se i donji listovi (u zoni grozda) jer su već ostarjeli i ne obavljaju nikakvu funkciju, osim što stvaraju probleme prilikom obavljanja mjera zaštite jer onemogućuju pravilno deponiranje škropiva u zonu grozda. Naravno, sa odstranjivanjem donjih listova ne treba pretjerivati te nepotrebno mlade bobice izlagati direktnoj sunčevoj svjetlosti što može dovesti do ožegotina.

Dodatne savjete o pljevidbi i zalamanju zaperaka kod vinove loze zatražite u Agrocentrima Sjemenarne ili pozivom Agro Podrške na broj 039-700-000.

Sjemenarnina ponuda bazena, bazenske opreme i plažnog programa