U sklopu obilježavanja 100. obljetnice spašavanja djece od gladi, 5. rujna u 18 sati upriličit će se otvaranje Pučke kuhinje fra Didaka Buntića u Dompes-u u Mostaru.
Nakon toga uslijedit će mimohod do Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače gdje će su u 19 sati održati svečana akademija.
Inače, obilježavanje započinje 4. rujna koncertom “100 tamburaša u povodu 100. obljetnice spašavanja djece od gladi“, koji će se održati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru s početkom u 20 sati.
U godinama gladi fra Didak Buntić je od smrti spasio više od 12 tisuća djece iz BiH odvodeći ih u plodnu Slavoniju.
“Stotinu je godina otkad su Slavonija i Srijem u svoje krilo primili gladnu djecu iz Hercegovine, koju je uz pomoć brojnih suradnika doveo fra Didak Buntić. Tu veliku obljetnicu, tu zahvalu Slavoniji i Srijemu, obilježit ćemo u gradu iz kojega su polazili svi vlakovi s gladnom djecom“, navodi se u priopćenju iz Organizacijskog vijeća.
Glavi organizator događaja je Provincijalat Hercegovačke franjevačke provincije, a pokrovitelj je predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović.
(www.jabuka.tv)
Hrvatski nogometni savez nastavlja s praksom da inozemni djelitelji pravde sude sve derbi utakmice do…
Proslavljena hrvatska košarkašica Danira Nakić-Bilić bit će uvrštena u FIBA-inu kuću slavnih na svečanosti koja…
Federalno ministarstvo okoliša i turizma priopćilo je da se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama…
Vlada Federacije BiH usvojila je utorak na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i Odluku…
[gallery ids="683213,683211,683212,683214"] Uloga Ivana Ovčara u osnivanju i kasnijem razvoju Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u…
U razdoblju od 6. svibnja 2024. do 15. travnja 2025. godine planirano je izvođenje radova…
Komentari:
Evo povijest se ponavlja nakon 100 godina naš danasnji fra Didak spasava djecu gladnu i obitelji šalje ih priko bila svita da prežive ime mu svi znate da ga ne spominjemo moj vjerni omladinac.
hahaha porovitelj obiljezavanja spasavaja od gladi dragan covic hahaha koja ironija. sa njim svi postimo svakodnevno
mislis da su pratri dzaba slali,kod njih nije nista dzaba pajdo...
Fra. Didak Buntić moju je pok.baku spasio bila je bez oba roditelja.
imala je još dva brata.Jedan je pribigo u Ameriku i tamo završio .Svi bili maloljetni.
Pokoj duši svima.
Fra. Didak Buntić moju je pok.baku spasio bila je bez oba roditelja.
imala je još dva brata.Jedan je pribigo u Ameriku i tamo završio .Svi bili maloljetni.
Pokoj duši svima.
Bas tako
fra DIDAK je spasio mog dedu kome je ćaća pogino u 1 svjetskom ratu a mater ga ostavila i udala se tako da ti moj DIDAČE veliko hvala
To je bio velik čovjek i pravi Kristov svećenik. Neumorni borac i radnik na njivi Gospodnjoj. Baš onakaav kakvih danas nema. Jedan od onih koje treba svićon tražiti u podne.Puno je dobra učinio za ovaj napaćeni hrvatski ,hercegovački krščanski narod. Njegovo ime i njegova dila zauvik tribaju živjeti u srcima i dušama svih KRŠĆANA Hercegovine.
Vjerujem , kako če doči dan , možda za stotu obljetnicu njegove smrti 19222-2022 godine kad će se iz naše Širokobriške bazilike njegovo tilo iznijeti na svijetlo dana.
Toliko je puno toga dao za ovaj narod da je u toj neprekidnoj borbi za ostanak i opstanak tog voljenog naroda i sam izgorio prerano Pokojni fra Didak Buntić od srčane kapi je preminuo 3 veljače 1922 godine u rodnom Čitluku.
Fra Didak Buntić , domoljub, prosvjetitelj, narodni zastupnik, graditelj i spasitelj rodjen je 9.listopada 1871. na Paoči i kršten imenom Franjo.
Franjevcem postaje 1888. na Humcu i uzima ime Didak.
Ravnateljem širokobriške gimnazije imenovan je 1911., a 1919. u Zagrebu osniva konvikt za srednjoškolce i studente iz Hercegovine.
iSTE JE GODINE IMENOVAN HERCEGOVAČKIM PROVINCIJALOM.
Fra Didak je pokopan 1922. u čitlučkom groblju Podadvor.Pri iskapanju i prenošenju njegova tijela 1938., ustanovljeno je da je neraspadnuto.
Dr fra Bonifacije Rupčić svjedoči;kad smo izvadili kovčeg iz groba i otvorili ga,svi smo vidjeli fra Didakovo tijelo čitavo. Začudili smo se, izgledao je kao živ.
Fra Didak sada počiva u širokobriškoj bazilici i kovčeg mu do danas nije VIŠE OTVARAN. Puk sve glasnije traži kanoniziranje tog hercegovačkog Mojsija, a Crkva je, OČEKIVANO, vrlo oprezna.
Ipak, dan otvaranja njegova groba mora doći jer tom dragom čovjeku , svećeniku i velikom humanisti treba odati zasluženu počast.
Da se bar netko ugleda u lik i djelo velikog Didaka i danas pomogne potrebitima a ima ih više nego vidimo.
i da se više ne klanjamo nekim novim krivim ljudima i njihovom bogatstvu stečenom na nečijoj muci.
Nadajmo se da ce Ga proglasiti Blazenim i Svetim!!