More ili planine – gdje je bolji odmor za tijelo i um? Dok se nekad ljetovalo isključivo na jednom mjestu i jednom godišnje, danas sve više ljudi bira kraće i učestalije odmore. No, što naš organizam doista treba kako bi se oporavio od svakodnevnog stresa?
Prateći trendove vezane uz trajanje godišnjih odmora, u 21. stoljeću došlo do promjene u smislu da ih ljudi koriste više puta godišnje, u kraćim periodima (produljeni vikend), za razliku od naših roditelja koji su na godišnji odlazili jedan put godišnje, obavezno ljeti, u prosječnom trajanju od tri tjedna. Treba znati da bi za veću zdravstvenu dobrobit tijela i uma godišnji odmor trebao trajati barem deset dana, pa i dulje, jer je ljudskom organizmu potrebno određeno vrijeme da iz stanja distresa (negativnog stresa) pređe u stanje eustresa (pozitivnog stresa).
A pitate li me što je bolje: pobjeći u planine ili na more, rekla bih da oba okruženja imaju prednosti za zdravlje, psihičko stanje i životni stil, kaže Jelica Popić, dr. med., psihoterapeut i osnivačica prvog wellnessa u Hrvatskoj te Učilišta Lovran – medical wellness akademije, koja je od 2004. jedna od vodećih ustanova za obrazovanje kadrova u zdravstvu i zdravstvenom turizmu.
Boravak na moru, među ostalim, utječe na poboljšanje respiratornog zdravlja, jer je zrak uz more bogat negativnim ionima i morskim aerosolom, a to poboljšava stanje kod astme, bronhitisa, alergija itd. Slana voda i zrak djeluju dezinfekcijski i protuupalno na dišne puteve. More pozitivno utječe i na zdravlje i ljepotu kože jer je morska voda bogata mineralima poput magnezija, kalcija i joda, koji mogu pomoći kod kožnih problema poput psorijaze, ekcema i akni.
Sol iz morske vode ima prirodno antiseptičko djelovanje, pa pomaže u čišćenju pora, smanjenju akni, mitesera i sebuma. Morski minerali potiču detoksikaciju kože, umanjuju upale i iritacije. Plivanje u moru djeluju poput blage limfne drenaže, poboljšavajući tonus kože i elastičnost. Sol i mikročestice u vodi djeluju poput pilinga, uklanjajući mrtve stanice kože, čime koža postaje mekša, glađa i blistavija, nabraja sugovornica prednosti odmora na obali.
Dodaje kako boravak na moru također utječe na smanjenje stresa i poboljšanje mentalnog zdravlja jer pogled na more i šum morskih valova smanjuju anksioznost i potiču osjećaj mira.
S druge strane, boravak u planinama nije samo bijeg od gradske gužve, nego ima i snažan učinak na zdravlje i kvalitetan odmor. Tišina šume, udaljenost od modernih tehnologija, zvuk lišća pod nogama i miris zemlje smanjuju razinu kortizola, a istovremeno povećavaju razinu serotonina, hormona dobrog raspoloženja, kaže Jelica Popić.
Ljekoviti zrak planina
U šumovitim predjelima zrak je bogat kisikom i fitoncidima, prirodnim spojevima koje izlučuje drveće, a koji jačaju dišni, imunološki i živčani sustav čovjeka. Boravkom u planinama provode se “zračne kupke” (udisanje svježeg zraka tijekom opuštajuće aktivnosti poput šetnje ili meditacije) koje pomažu zdravlju dišnog sustava, a ujedno su “lijek” protiv stresa i tjeskobe, ističe sugovornica.
Inače, boravak na većim nadmorskim visinama prirodno potiče organizam da proizvodi više crvenih krvnih stanica, a to rezultira boljim prijenosom kisika u tijelu. Više kisika znači i jače srce, bolju cirkulaciju, izdržljivije tijelo i bržu psihofizičku regeneraciju. Poznato je da i mnogi sportaši koji treniraju u planinama, zbog veće nadmorske visine, ne samo da jačaju kapacitet pluća, nego im se potiče prirodna prilagodba organizma na napor – ističe još jednu od prednosti planina Jelica Popić.
Predsjednik Hrvatskog planinarskog društva Runolist, Zoran Filipović, kaže kako postoji globalna percepcija da se zimi ide na skijanje, a ljeti na more, no stvari nisu crno-bijele i sve je izraženiji put koji pomiruje ove dvije opcije.
Planinski zrak je izrazito čist, a to je korisno za osobe koje pate od alergija ili respiratornih problema. Hodanje po planinskim stazama oslobađa od stresa, a sve ono dodatno što dolazi uz to je samo plus. Tako umjereno hodanje i penjanje normalnim tempom troši oko 600 kcal/h (ovisno o spolu i masi pojedinca), a uz umjereno teški ruksak (za jednodnevno planinarenje) povećava ovu potrošnju za do 100 kcal/h tako da na kraju dnevna potrošnja može doseći i do 5000 kcal/dan, što udvostručuje redovnu dnevnu potrošnju kalorija. Uz to, hodanje i boravak u prirodi prirodno smanjuju razinu kortizola, smanjuju rizik od srčanih oboljenja, uravnotežuju krvni tlak, povećavaju gustoću kostiju, što je jako bitno za žene, jačaju većinu mišića u tijelu i izdržljivost, a psihički pridonose osjećaju ispunjenosti, osobito kad dosegnete vrh. Uglavnom, planinariti je zdravo i nema isprike ostati doma, pojašnjava sugovornik, piše 24sata.
Kombinirajte oboje
Slaže se s našom ocjenom da ljeti puno znači ako se možete osvježiti bacanjem u more, no uvjeren je da i šetnja planinom može pružiti odlično osvježenje pa je – najbolje “zaigrati” na kombinaciju. Po cijeloj našoj obali ima predivnih staza koje su idealne za kombiniranje uz boravak na moru, dodaje.
Ipak, ako netko nema ranijeg iskustva s planinarenjem, preporučio bih organizirati radije nekoliko kraćih izleta s povratkom kući ili iz jedne baze – planinarskog doma, hotela ili apartmana. Tako se tijelo i um postupno navikavaju na ritam i zahtjeve planinarenja. Tek kad upoznamo vlastite granice, može se krenuti na višednevne boravke u planinama bez osjećaja napora, savjetuje zaljubljenik u planinarenje.
(www.jabuka.tv)
