Franjevački muzej i galerija Široki Brijeg i ove godine aktivno sudjeluje u obilježavanju Međunarodnog dana muzeja i Europske noći muzeja, koji će se u Bosni i Hercegovini održati u subotu, 17. svibnja od 19:00 do 23:00 sata.
Događaj će ove godine biti obilježen izložbom “Prostranstva” akademskog umjetnika Josipa Mijića, koja donosi niz apstraktnih animacija koje istražuju granice percepcije prostora, tehnologije i duhovnosti.
Ovogodišnja globalna tema, koju je odredio Međunarodni savjet za muzeje (ICOM), glasi „Budućnost muzeja u zajednicama koje se brzo mijenjaju“, a poziva na promišljanje o ulozi muzeja u suvremenom društvu.
U vremenu sveprisutnih promjena, muzeji su pozvani da budu pokretači dijaloga, inovatori, čuvari identiteta te mostovi između prošlosti i budućnosti.
Tema Međunarodnog dana muzeja 2025. godine usklađena je s programom 27. Generalne konferencije ICOM-a, koja će se u studenom održati u Dubaiju, a naglasak stavlja na tri ključne podteme:
- očuvanje i interpretaciju nematerijalne baštine,
- angažman i osnaživanje mladih,
- te prilagodbu i korištenje novih tehnoloških mogućnosti.
Iz Franjevačkog muzeja i galerija Široki Brijeg, koji od 2017. godine kontinuirano sudjeluje u ovoj međunarodnoj manifestaciji, pozivaju posjetitelje na osobno promišljanje o suvremenom svijetu i njegovim promjenama.
Rođen je 11. travnja 1975. u Travniku. Godine 2002. diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, sa sjedištem u Širokom Brijegu, u klasi prof. Ante Kajinića. Godine 2005. završio je poslijediplomski studij Ars sacra pod mentorstvom istoga profesora i stekao zvanje magistra Ars sacra. Na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru od akademske godine 2010./2011. započeo je izradu doktorske disertacije iz područja umjetnosti, polja likovnih umjetnosti, grane slikarstva, s temom Tmasto i materijalno u vizualizaciji transcendentnog u sakralnom slikarstvu, pod mentorstvom prof. Ante Kajinića. Doktorirao je 2017. na ALU Široki Brijeg. Izvanredni je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, sa sjedištem u Širokom Brijegu.
Godine 2007. bio je član žirija na 28. međunarodnom natječaju u mini-otisku u Cadaquésu (Španjolska). Sudjelovao je na radionici Preventivna zaštita u muzejima – njega i zaštita zbirki, koja je održana u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine i u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu 2008. godine. Po pozivu je sudjelovao u međunarodnom likovnom projektu The Same Wind the Same Rain, održanom u Chiang Maiu (Tajland) 2012. godine. Godine 2013. boravio je u rezidenciji Cité internationale des arts u Parizu. Bio je član organizacijskog tima međunarodnog projekta Bomb Gallery, održanog u Mostaru 2014. godine. Godine 2018. boravio je u rezidenciji Kamov u Rijeci. Od 2022. do 2023. bio je umjetnički voditelj Posavskog umjetničkog likovnog simpozija (PULS) u Garevcu.
Autor je dvaju vitraja u crkvi Uznesenja Marijina u Trebižatu pokraj Čapljine, šest vitraja u crkvi sv. Ilije u Masnoj Luci na Blidinju, pet vitraja u crkvi sv. Franje Asiškoga u Čapljini, vitraja u kapeli sv. Franje u Gornjem Vukšiću te triju postaja Križnog puta u crkvi Navještenja Gospodinova u Širokom Brijegu. Diplomski rad Informel u hrvatskom slikarstvu objavljen mu je u prvom broju časopisa za umjetnost, kulturu i znanost Akademija Akademije likovnih umjetnosti Široki Brijeg i Franjevačke galerije.
Član je Hrvatske udruge likovnih umjetnika Split, Hrvatskoga društva likovnih umjetnika Zagreb, Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine te udruge ALUMNI ALU na Širokom Brijegu. Dobitnik je sljedećih nagrada:
- Druge nagrade na natječajnoj izložbi Pasionski motivi, održanoj u Muzeju „Mimara” u Zagrebu 2005. godine;
- Prve nagrade na 27. međunarodnom natječaju u mini-otisku u Cadaquésu (Španjolska) 2007. godine;
- Nagrade za slikarstvo na 6. bijenalu umjetnosti minijature BiH u Tuzli 2011. godine;
- Druge nagrade na međunarodnoj natječajnoj izložbi minijature Minimum maximum 4 u Banjoj Luci 2013. godine;
- Treće nagrade na natječajnoj izložbi Promjena Društva hrvatskih likovnih umjetnika Federacije Bosne i Hercegovine u Mostaru 2016. godine;
- Nagrade na Jesenskom likovnom salonu Društva hrvatskih likovnih umjetnika FBiH u Mostaru 2016. godine;
- Prve nagrade u kategoriji kiparstva i Grand Prixa na Prvom salonu minijaturne umjetnosti u Rijeci – Rijeka Mini Art 2017. godine;
- Posebne nagrade na Drugom salonu minijaturne umjetnosti u Rijeci – Rijeka Mini Art 2017. godine.
Do sada je imao 43 samostalne izložbe i sudjelovao na više od 200 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.
ZLATAN FILIPOVIĆ O IZLOŽBI:
Izuzetna mi je čast podijeliti s vama uvodne riječi za PROSTRANSTVA, novu samostalnu izložbu dr. art. Josipa Mijića – umjetnika i istraživača koji svojim djelovanjem već godinama pomiče granice digitalne umjetnosti, spajajući računalnu estetiku s dubokim konceptualnim promišljenjem. U središtu ovog ciklusa nalazi se promišljanje algoritamske logike, vizualne poezije i vremenskih mijena – trokut koji smješta PROSTRANSTVA u nasljeđe vremenski utemeljene generativne umjetnosti, dok istodobno predstavlja jedinstven doprinos suvremenoj vizualnoj kulturi.
Ciklus obuhvaća niz vertikalno orijentiranih video-instalacija koje se generiraju uz potporu umjetne inteligencije. Svaka video-kompozicija otvara kontemplativni prostor – uvid u matematičku logiku koja se postupno razvija. U središtu svakog rada nalazi se vizualna struktura u neprestanoj preobrazbi, koja se mijenja u stvarnom vremenu, ukorijenjena u simetriji mreže. Te pulsirajuće forme, nalik apstraktnim konstelacijama ili neuronskim vezama, neprekidno se reorganiziraju, podsjećajući na nevidljivu arhitekturu – možda onu oblikovanu prostim brojevima ili kodiranim algoritmima – koja mapira nespoznatljivu logiku digitalnog uma.
Mijićev formalni pristup ukorijenjen je u estetici transformacije. Algoritam ovdje nije samo alat za animaciju – on postaje koreograf procesa nastajanja. Oblici rađaju nove oblike, linije se granaju u mreže, a skupovi se razgrađuju i iznova rađaju. Sve se to odvija u ritmu koji hipnotizira. Vertikalnost radova priziva asocijacije na svete svitke ili monumentalne kamene ploče, a promatranje postaje iskustvo uzdizanja – ili uranjanja – kroz digitalne slojeve značenja.
Ova izložba dolazi u važnom trenutku Mijićeve umjetničke i istraživačke karijere, predstavljajući kulminaciju gotovo deset godina eksperimentalne prakse na sjecištu digitalnog medija i konceptualne misli. Poznat po ranom korištenju generativnih alata i kritičkom promišljanju koda kao umjetničkog jezika, Mijić se kreće između fizičkog i virtualnog prostora. Njegovi radovi, često objavljeni na blockchain platformama kao NFT-ovi, istražuju ne samo estetske potencijale generativnosti, već i pitanja autorstva, trajnosti i recepcije u digitalnoj kulturi.
PROSTRANSTVA staju uz bok suvremenim umjetnicima koji u matematičkim principima pronalaze pokretače kreativnog izraza. Kao što Xylor Jane strukturira radove prema nizovima prostih brojeva ili Hanne Darboven oblikuje kompozicije koristeći vrijeme i brojčane sustave, tako i Mijić brojevima, strukturama i nizovima pristupa kao živom jeziku. Ove instalacije nisu “o” brojevima – one jesu brojevi: u pokretu, u prostoru, oživljeni kodom i umjetnikovom intuicijom.
Ono što razlikuje Mijićev generativni svemir jest njegova protočnost – svemir u kojem je struktura rođena da bi se mijenjala. Svaki čvor sadrži potencijal za nastanak nečeg sasvim novog. Ovdje nema čvrstih shema, već organizmi u stalnom nastajanju. A u tom procesu postajanja, gledatelj ne pronalazi samo obrasce koje treba dekodirati, već prostore u koje može uroniti, promisliti, zamišljati.
Otvaranjem izložbe PROSTRANSTVA ne predstavljamo samo izniman ciklus radova, već i umjetnika koji ne prestaje širiti granice onoga što digitalna umjetnost može biti. Slikar JoMi svojim generativnim mrežama istražuje istovremeno unutarnje geometrije računala i vanjske strukture svemira i svijesti – pokazujući da se u KODiranom i deKODiranom umu nalazi ono kozmičko.
(www.jabuka.tv)
