Više od pet stoljeća starih europskih karata svjedoči o postupnom oblikovanju prostora današnjeg Širokog Brijega na kartografskoj slici svijeta.
Dok se ime “Široki Brijeg” prvi put na mapi pojavljuje tek 1856. godine, starije karte otkrivaju niz zanimljivih toponima, poput Vuletića, koji su nekada bili stalno prisutni, a danas gotovo nestali iz upotrebe.
Na starim austrijskim i talijanskim kartama bilježe se i lokaliteti kao što su Nukini Dvori, Mostarsko blato, te nekoliko kula i ruševina označenih kao “Rudera” ili “Ruinen”. To upućuje na postojanje važnih građevina – možda crkvi, utvrda ili rimskih ostataka.
Imena poput Rakitna, Kočerina, Gradca i Dobrkovića pojavljuju se u različitim oblicima još od 18. stoljeća, dok su rijeke Ugrovača i Lištica često služile kao orijentacijske točke kartografima.
Cjelovit povijesni pregled objavljen na stranici Bošnjakovo brdo potvrđuje bogatu i nedovoljno istraženu baštinu šireg područja Širokog Brijega te otvara važna pitanja o potrebi sustavnih arheoloških istraživanja lokacija koje stoljećima privlače pozornost europskih kartografa.
(www.jabuka.tv | Foto: Bosnjakovo-brdo.info)
Mjesto novijeg datuma