Kašmir, himalajska regija na sjeveru indijskog potkontinenta, već više od sedamdeset godina jedno je od najnestabilnijih žarišta na svijetu.
Od stjecanja neovisnosti od Britanskog Carstva 1947. godine Indija i Pakistan vodili su više ratova i sukoba, gotovo sve zbog prava na Kašmir, koji obje zemlje svojataju.
Nakon podjele Britanske Indije na većinski hinduističku Indiju i muslimanski Pakistan Kašmir je postao predmet prijepora. Iako je imao pretežno muslimansko stanovništvo, u to vrijeme njime je vladao hinduistički princ. U listopadu 1947. godine izbio je prvi rat između dviju novoosnovanih država. Sukob, u kojem su poginule tisuće ljudi, završio je 1948. godine bez konačnog rješenja.
Godinu dana kasnije, 1949., uz posredovanje Ujedinjenih naroda uspostavljena je linija prekida vatre, koja je podijelila Kašmir na dva dijela – jedan pod indijskom, a drugi pod pakistanskom kontrolom. UN je tada obećao referendum među stanovnicima Kašmira koji bi im omogućio da odluče žele li pripasti Indiji ili Pakistanu. Taj referendum, međutim, nikad nije održan.
Podjela na tri dijela i linija kontrole
Danas je Kašmir podijeljen na tri dijela koje kontroliraju različite sile. Indija upravlja južnim i središnjim dijelom regije, poznatim kao Džamu i Kašmir, te planinskom regijom Ladakh na istoku, koja uključuje strateški važno područje Siachen. Pakistan drži jugozapadni dio pod nazivom Azad Kašmir te sjeverni dio poznat kao Gilgit-Baltistan. Kina, s druge strane, kontrolira visokoplaninsku pustinju Aksai Chin na sjeveroistoku, na koju pravo polaže i Indija smatrajući je dijelom Ladakha.
Granica između indijskog i pakistanskog dijela Kašmira poznata je kao Linija kontrole (LoC). Iako nije međunarodno priznata kao službena granica, LoC danas predstavlja stvarnu razdjelnicu između teritorija pod upravom dviju država. Linija je potvrđena nakon rata 1971. godine i temelji se na Karachi sporazumu iz 1949. godine, kojim je uspostavljeno primirje uz nadzor Ujedinjenih naroda.
Kašmir je, potvrdila je to i jutrošnja eskalacija, jedna od najopasnijih geopolitičkih točaka na svijetu. Sukob je tijekom posljednja tri desetljeća odnio desetke tisuća života, a konačno rješenje i dalje se ne nazire.
Nuklearno oružje
Indija i Pakistan nuklearne su sile u sukobu, a svaka raspolaže s oko 180 nuklearnih glava. Što bi se dogodilo da sukob eskalira do upotrebe nuklearnog oružja?
Znanstvenici s američkog sveučilišta Rutgers prije nekoliko su godina izradili analizu o mogućim posljedicama nuklearnog rata između Indije i Pakistana, te upozoravaju da bi takav sukob mogao imati katastrofalne posljedice ne samo za te dvije zemlje nego i za cijeli svijet, prenosi Index.
Tim istraživača detaljno opisuje kako bi takav rat mogao započeti, koliko bi ljudskih žrtava uzrokovao i kakve bi bile šire klimatske posljedice.
Procjene govore da bi, ovisno o jačini oružja – od 15 do 100 kilotona – broj poginulih mogao dosegnuti između 50 i 125 milijuna ljudi. Osim ogromnog broja mrtvih, milijuni ranjenih trebali bi hitnu pomoć, dok bi mnogi gradovi u Indiji i Pakistanu bili uništeni i postali nenastanjivi.
Uništena infrastruktura, od električne mreže preko prometnih sustava do bankarskog sektora, dodatno bi paralizirala društvo.
Posljedice za cijeli svijet
No autori upozoravaju da razaranje ne bi ostalo lokalizirano. Nuklearne eksplozije i požari koji bi uslijedili stvorili bi ogromne količine dima i čađe, koje bi se podignule visoko u atmosferu. Taj bi dim blokirao Sunčevu svjetlost i u najgorem slučaju izazvao globalno zahladnjenje, slično onome što se dogodilo tijekom nekih velikih vulkanskih erupcija u povijesti.
Ovaj učinak, poznat kao “nuklearna zima”, rezultirao bi padom temperatura diljem svijeta, smanjenjem oborina i ozbiljnim poremećajima u globalnoj poljoprivredi. Drugim riječima, čak i zemlje koje nisu izravno pogođene nuklearnim udarima mogle bi iskusiti glad, ekonomske šokove i političku nestabilnost.
Znanstvenici ističu da bi posljedice jednog regionalnog nuklearnog sukoba bile dugoročne i planetarne. Takav rat ne bi ostao “njihov problem” – u svijetu u kojem je klima povezana, a globalna trgovina krhka, nuklearni rat između Indije i Pakistana mogao bi izazvati krizu kakvu čovječanstvo još nije doživjelo.
(www.jabuka.tv)
I zašto je Kašmir važan sad?
Ili zašto nikome nije važan pa se niko ne javlja da osudi ratnu retoriku i pozove na dijalog ili nekome paše rat