Plaća koju primate na svoj račun samo je dio ukupnih troškova rada. Obračun plaća u Bosni i Hercegovini zavisi od entiteta u kojem radite – Federaciji BiH (FBiH) ili Republici Srpskoj (RS), jer se stope poreza, doprinosi i pravila razlikuju.
Portal Klix.ba donosi detaljan pregled strukture plaće, što sve ulazi u bruto i neto plaću, te kome i zašto idu pojedini doprinosi i naknade.
Neto plaća (iznos kojim radnik raspolaže kada primi plaću) – Neto plaća je iznos koji zaposlenik prima na svoj bankovni račun. To je rezultat odbijanja svih poreza i doprinosa koji idu na teret zaposlenika od bruto plaće.
Porez na dohodak (10 posto) – Porez na dohodak obračunava se na osnovicu koja se dobije kada se od bruto plaće oduzmu doprinosi zaposlenika i osobni odbitak. Stopa poreza iznosi 10 posto, a sredstva prikupljena od ovog poreza idu u budžet Federacije BiH i služe za financiranje različitih javnih usluga, poput obrazovanja, zdravstva, infrastrukture i drugih društvenih potreba.
Bruto plaća – Bruto plaća je ukupni iznos koji uključuje neto plaću, porez na dohodak i doprinose zaposlenika. Ovo je iznos koji se koristi za obračun svih dodatnih troškova poslodavca.
Doprinosi iz plaće (31 posto bruto plaće) – Ovi doprinosi idu direktno iz bruto plaće zaposlenika i služe za socijalnu sigurnost:
- Mirovinsko i invalidsko osiguranje (MIO – 17 posto): Sredstva idu u mirovinski fond i koriste se za isplatu mirovina trenutnim umirovljenicima. Ovaj iznos se također računa za vašu buduću mirovinu.
- Zdravstveno osiguranje (12,5 posto): Ovaj iznos ide u fond zdravstvenog osiguranja, koji pokriva zdravstvene usluge zaposlenika, poput liječenja, lijekova i zdravstvene zaštite.
- Osiguranje za slučaj nezaposlenosti (1,5 posto) Ova sredstva koriste se za podršku nezaposlenima putem isplata naknada za nezaposlene i programa zapošljavanja.
Doprinosi na plaće (10,5 posto bruto plaće – obaveza poslodavca)
Poslodavac mora platiti i dodatne doprinose koji povećavaju ukupne troškove rada. Ovi doprinosi uključuju:
- MIO (6 posto): Dodatno uplaćivanje u mirovinski fond.
- Zdravstveno osiguranje (4 posto): Osiguravanje zdravstvenih prava zaposlenika.
- Osiguranje za slučaj nezaposlenosti (0,5 posto): Podrška fondovima za nezaposlene.
Opća vodna naknada (0,5 posto neto plaće) – Ova naknada izdvaja se za održavanje i upravljanje vodnim resursima, uključujući zaštitu od poplava, upravljanje rijekama i zaštitu vodnih ekosistema. Sredstva se usmjeravaju ka nadležnim institucijama koje upravljaju vodama.
Naknada za zaštitu od elementarnih nepogoda (0,5 posto neto plaće) – Ova naknada koristi se za osiguravanje sredstava za hitne situacije poput poplava, požara, klizišta i drugih prirodnih katastrofa. Sredstva se prikupljaju u fondove na županijskoj ili federalnoj razini, koji se aktiviraju u izvanrednim situacijama radi pomoći ugroženim područjima.
Naknada za rehabilitaciju osoba s invaliditetom (0,5 posto bruto plaće – do 16 zaposlenih) – Ova naknada služi za financiranje profesionalne rehabilitacije, edukacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Sredstva pomažu u jačanju inkluzije i poboljšanju kvaliteta života osoba s invaliditetom kroz zapošljavanje i društvenu integraciju.
Koeficijent osobnog odbitka – Koeficijent osobnog odbitka koristi se za umanjenje osnovice za obračun poreza na dohodak. Svaki zaposleni koji ima poreznu karticu ima pravo na osnovni koeficijent od 1, što odgovara iznosu od 300 KM.
Ovaj iznos može biti veći ako imate izdržavane članove obitelji (npr. djeca, supružnik bez primanja) ili ako ostvarujete prava na određene porezne olakšice (npr. kamata na prvi stambeni kredit, troškovi zdravstvene zaštite). Na taj način, osobni odbitak smanjuje osnovicu za obračun poreza i doprinosi da vaš porez na dohodak bude manji.
(www.jabuka.tv | Foto: Pixabay)
debilana teska, ocito po naredjemju
Jedan od najvećih problema je neoporezivi dio dohotka. Trenutno je skoro 80% minimalnog dohotka oporezivo što je slučaj za razmatranje. U ostalim državama u pravilu je cijeli minimalni dohodak neoporeziv ili je oporezivo najviše 20% minimalnog dohodka. Ovo je čak i veći problem od visokih doprinosa. Vlada treba hitno povećati neoporezivi dio dohodka na barem 800 km umjesto trenutnih 300. Kako bi se kompenzirao gubitak koji će imati županije i općine uvesti na plaće iznad 3.000 km 20% porez na dohodak . Tako se to radi u normalnim državama
Ja imam iznad 3000 i ne bi imao nista protiv na ovo.
1% plaće za zaštitu od poplava i elementarnih nepogoda. E da mi je znati gdje je to otišlo.
Za 17:43….Odeš lipo živit u te države i sve pet. Prije bi se vratio nego otišao. Zanimljivo kako komentirate nešto što niste ni vidjeli ni čuli. Sve države svijeta imaju namete, poreze slične. Ako nije ovakav obračun je nešto drugačiji. Uglavnom u Njemačkoj, Francuskoj, Austriji, oduzme ti samo za mirovinsko i zdravstvo duplo više. I opet mi imamo bolje zdravstvo a i mirovine. Oni koji su imali male plaće kao i mi idu živjeti u Rumunjsku jer ne mogu plaćati režije.
23.14,
Šta je tebi?
Ako ti od plaće u Austriji ,Njemačkoj oduzme duplo više za mirovinsko i zdravstveno od plaćeA to znači da bar duplo veće mirovine ljudi dobiju za samo 7 godina uplaćenog staža a kod nas za 7 do 14 godina uplaćenog staža ne dobiješ ni marke mirovine.
A o zdravstvu koliko je jadno ne treba ni pričati , izmislili neke liste za pola godine i godinu dana a što je prije bio pregled sad je rastavljen na više pregleda i teško ih možeš odraditi.
Ili ozdraviš ili odeš prije dijagnostike.