U utorak je u Bruxellesu održan četvrti sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, zajedničkog tijela za praćenje provedbe sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i Europske unije.
Razgovarali smo o potrebni uključivog procesa izborne reforme, koja bi eliminirala sve oblike nejednakosti i diskriminacije, uključujući i na ustavnoj razini gdje je to potrebno, izjavio je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
Na sastanku se razgovaralo o napretku u ispunjavanju 14 prioriteta, koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti da bi dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Jedan od njih je izborna i ustavna reforma.
Borrell je rekao da je tu bilo nekih pomaka, spomenuvši održavanje izbora u Mostaru, što pokazuje da Bosna i Hercegovina može napredovati u teškim reformama kada postoji politička volja.
U zajedničkom stajalištu EU-a pripremljenom za ovaj sastanak poziva se Bosnu i Hercegovinu da provede ustavnu i izbornu reformu radi uklanjanja nejednakosti i diskriminacije građana, posebice rješavanje slučaja Sejdić-Finci.
Uzimajući u obzir institucionalne mehanizme uspostavljene Daytonskim mirovnim sporazumom, Bosna i Hercegovina treba poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju građana, posebice rješavanjem slučaj Sejdić-Finci, kaže se u zajedničkom stajalištu EU-a.
EU žali zbog toga što Ustav Bosne i Hercegovine i dalje nije u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, prema presudi u predmetima Sejdić-Finci i srodnim slučajevima. EU naglašava da brojne odluke Ustavnog suda tek trebaju biti u potpunosti provedene, kaže se u zajedničkom stajalištu.
U dokumentu se naglašava potreba za daljnjim angažmanom svih čelnika diljem političkog spektra, civilnog društva i Središnjeg izbornog povjerenstva kako bi se uspjelo u tim reformama te se ističe da se ne smiju poduzimati zakonodavni ili politički koraci koji bi provedbu presude Sejdić-Finci i sličnih presuda učinili izazovnijom.
EU poziva na uključivi proces izborne reforme kroz istinski dijalog i u skladu s europskim standardima koji bi eliminirao sve oblike nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu, kaže se u dokumentu EU-a.
Pozivi na uklanjanje nejednakosti i diskriminacije spominju se i u sporazumu o načelima izmjene Izbornog zakona iz srpnja prošle godine koji su postigli čelnici HDZ-a BiH Dragan Čović i SDA Bakir Izetbegović.
Potpisnici ovoga sporazuma obvezuju se na provedbu svih odluka Ustavnog suda BiH, kao i presuda Europskog suda za ljudska prava u pogledu uklanjanja svih oblika nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu, glasi prvi članak sporazuma Čović-Izetbegović.
U dokumentu EU-a se inzistira na provedbi odluke u slučaju Sejdić-Finci, dok se za odluke Ustavnog suda BiH naglašava da tek trebaju biti provedene.
Presuda ECHR-a u slučaju Sejdić Finci nalaže ukidanje etničke diskriminacije pripadnika manjinskih zajednica u BiH, poput Roma ili Židova, kako bi se mogli kandidirati na najviše državne položaje.
Bosnu i Hercegovinu su Europskom sudu 2009. tužili Jakob Finci i Dervo Sejdić kao pripadnici židovske odnosno romske manjine jer im Ustav i Izborni zakon ne dopuštaju da se kao pripadnici manjinskih etničkih skupina kandidiraju za člana Predsjedništva BiH.
Također ne mogu biti birani za zastupnike u Domu naroda parlamenta BiH jer su u tim tijelima vlasti predviđena mjesta samo za Hrvate, Bošnjake i Srbe.
Predstavnici Hrvata Bosne i Hercegovine traže da se u izbornoj reformi provede presuda Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, kojom je utvrđeno da postojeći Izborni zakon BiH diskriminira konstitutivne narode.
On omogućuje brojnijim Bošnjacima da biraju hrvatske predstavnike u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, kao i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, što je način na koji je već tri puta izabran Željko Komšić.
Hrvatske stranke u BiH i hrvatska vanjska politika traže promjenu Izbornog zakona kako bi se onemogućila takva praksa u budućnosti.
(Hina)
Na Međunarodni praznik rada simbolično se u Sarajevu održavaju prosvjedi. Sindikat metalaca FBiH organizira Prvosvibanjsku…
Federalni ministar unutarnjih poslova Ramo Isak reagirao je na izlaganje članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović…
Osim što blagdan svetog Josipa obilježavamo 19. ožujka, na današnji dan Katolici se također prisjećaju…
Spaladium Arena napokon ide u prodaju. Čeka se samo da Fina zakaže prodajno ročište. Naime,…
Povećanje minimalca sa 700 na 900 KM u bh. entitetu Republika Srpska rezultiralo je brojnim…
Navršava se 29 godina od početka vojno-redarstvene akcije Bljesak koja je započela u ranim jutarnjim…
Komentari:
Svi znamo, zatvoriti izmetbegovića ili mu ženu bulu ili nekog cikatića, turkovića, osmice, novalića, i tek onda će vehabije podviti rep i početi glumiti da su normalni. A dotle vi iz EU možete prditi do sudnjeg dana..
Bosnjacki ekstremizam, mrznja prema drugim su na vrhuncu. Tocnije Bakir i ekipa oko njega koji du upali u kaljuzu kriminala, lopovluka rade sve da skrenu pozornost sa bitnih cinjenica. Pospremiti te lopove gdje im je mjesto da bi drzava profunkcionirala. Onda pospremiti u pritvor hrvatske lopove i srpske i neka mladi posteni ljudi dodu na vlast. Ali okosnica problema je u Sarajevu, zatim Banja Luci i Mostaru.. Makniti njih 30-50 kriminalaca koji imaju pipke u svim sverama lopovluka, kriminala i ova zemlja, drzava ima buducnost. Sa ovim nema bas nikakvu. Oni bi rade rat ponovo da sirotinja opet gine da bi oni prekrili kriminal svoj i spasili se od prdekane… U sva tri naroda u BiH lopovi kolo vode. I raspiruju mrznju..
Lopovi, dolazi bam konEc!!!
Šprice slabo idu u bih pa triba opet zakuvat zato se mišaju ovi a nije nji briga za nas
Ovi iz EU trebali bi malo disciplinirati sina ratnog zločinca Alije Izetbegovića - Bakira Trezorka i ratnog zločinca iz Središnje Bosna i planine Ozren, Šefika Džaferovića, koji je s mudžahedinima klao i Srbe i Hrvate u ritualnim masakrima.
Pitanje za Jakova ( Jakob Finci): Može li Palestinac bit predsjednik Izraela?