Autizam je razlika u načinu na koji mozak funkcionira, a utječe na način na koji osoba doživljava i komunicira sa svijetom. Klinički gledano, to je poremećaj koji utječe na razvoj mozga i uzrokuje razlike u komunikaciji i ponašanju. Zbog širokoga spektra osobina, autizam se i naziva spektrom.
Ne postoji jedan poznat uzrok autizma. Zbog složenosti poremećaja i različitih simptoma, vjerojatno je riječ o kombinaciji više čimbenika. Autizam je stanje s kojim se djeca rađaju, nije povezano s načinom odgoja, cjepivima ni određenim namirnicama, pišu dr. Rebecca A. Shalev i dr. Kritika Nayar za The Post.
Istraživanja pokazuju da genetski i okolišni čimbenici mogu povećati rizik od razvoja autizma. To znači da određene genetske varijacije mogu utjecati na razvoj mozga djeteta. Neke od tih varijacija mogu se naslijediti, a neke nastati spontano.
Rizični čimbenici uključuju stariju dob roditelja, infekcije tijekom trudnoće, komplikacije pri porodu, prijevremeno rođenje, usporen fetalni rast ili uzimanje određenih lijekova tijekom trudnoće. Ipak, imati neki od ovih čimbenika ne znači da će se autizam sigurno razviti, samo povećava vjerojatnost.
Zašto je broj dijagnoza porastao?
Devedesetih se autizam dijagnosticirao kod otprilike 1 od 1000 osoba. Danas je taj broj oko 1 od 31 osobe. Taj porast najviše se pripisuje većoj svjesnosti, boljoj dijagnostici i proširenim dijagnostičkim kriterijima.
Liječnici danas ranije prepoznaju prve znakove, ponekad već između 12. i 18. mjeseca starosti, pomoću igara i razgovora s roditeljima.
Kriteriji za dijagnozu prošireni su kako bi obuhvatili cijeli spektar autizma, uključujući i povezana stanja poput ADHD-a ili intelektualnih teškoća. Osim toga, smanjenje stigme dovelo je do toga da se više roditelja, posebno djevojčica koje su ranije bile često zanemarene, odlučuje na procjenu.
Borba protiv stereotipa: Autizam nije bolest, već neurološka različitost
Kako se postavlja dijagnoza?
Dijagnoza autizma uključuje sveobuhvatnu procjenu tima stručnjaka koji promatraju razvoj djeteta iz različitih aspekata. Roditelji, odgojitelji i drugi uključeni također daju važan doprinos u procjeni ponašanja djeteta u različitim situacijama.
Pedijatri mogu na vrijeme uočiti prve znakove, poput izbjegavanja kontakta pogledom, izostanka osmijeha ili manjih problema u ponašanju.
Kako podržati dijete s autizmom?
Podrška osobama s autizmom postaje sve više prilagođena svakom pojedincu, inkluzivna i usmjerena na kvalitetu života. Ne postoji univerzalan pristup, piše Večernji list.
Učinkovita podrška uključuje terapije ponašanja, prilagodbe u obrazovanju i brigu o popratnim stanjima. Iako još ne postoje lijekovi za osnovne simptome autizma, lijekovi mogu pomoći kod popratnih simptoma poput tjeskobe, hiperaktivnosti ili razdražljivosti.
Tehnologija (poput aplikacija i telemedicine) poboljšala je dostupnost pomoći. Rana intervencija i dalje je ključna, ali sve se više pažnje posvećuje dugoročnoj podršci tijekom života.
Majka iz Ljubuškog: Dijagnoza autizma nije smak svijeta, nego vrata koja vode u drugi svijet
Kako pomoći osobi s autizmom?
Sve počinje cjelovitom razvojnom ili neuropsihološkom procjenom. Ona može otkriti u čemu je dijete snažno, a gdje mu je potrebna dodatna podrška.
Fokusiranje na jake strane može pomoći djetetu u razvoju i osnažiti ga. Uključivanje roditelja i skrbnika u terapiju također je važno kada nauče strategije za poticanje komunikacije i pozitivnog ponašanja, jačaju odnos s djetetom i stvaraju poticajno okruženje.
(www.jabuka.tv)
99% autizam izazivaju cjepiva, sve drugo su bajke za neupućene
Da da, kako si ti pametan/na.
Cjepiva uzrokuju automatizam, ali ni u kom slucaju smece koje roditelji jedu, alkohol, pusenje, izostanak bilo kakve tjelesne aktivnosti, zagadjen okolis, kanalizacije koje zavrsavaju u rijekama, los zrak, itd.
Nije mi jasno kako ljudi ocekuju da ce iz neceg zagadjenog nastati nesto zdravo. Dovedite se u red narode, pocnite malo misliti na svoje zdravlje pa ce vam se i djeca radjati zdrava.
SAMO NAPRIJED-TAKO JE!!!”
Cuvajmo prirodu i životinje!!