Popis stanovništva i domaćinstava u BiH počet će jutros u 9 sati i trajat će do 15. listopada.
Predstavnici entitetskih zavoda za statistiku i Agencije za statistiku BiH potvrdi su na jučerašnjoj konferenciji za medije da je sav materijal distribuiran te da su popisivači i kontrolori spremni da izađu na teren i počnu popisivanje.
– Popis će biti vršen svaki dan od 9 do 21 sat, a popisivači će voditi računa da u domaćinstva sa zaposlenim osobama dođu u popodnevnim satima – kazao je direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović.
Svi popisivači će potpisati ugovore kao i izjave o povjerljivosti podataka.
Prvi rezultati popisa očekuju se nakon 90 dana.
Na popisu je angažirano oko 19.000 popisivača te oko šest tisuća kontrolora i rezervnih popisivača.
Čitav proces, kako je to zakonski propisano, koštat će najmanje 46 milijuna KM od čega je 7,5 milijuna eura grant Europske komisije. Popisivači će po popisnici dobivati 2,2 za gradsko područje i 2,5 KM za ruralno područje.
Iz statističkih institucija su još jednom apelirali na građane da se odazovu popisu i maksimalno surađuju da bi čitav proces prošao bez problema.
—-
– Popis stanovništva je presjek stanja u državi u jednom trenutku koji se naziva kritični trenutak. U BiH kritični trenutak je 30.9.2013. godine u 24 sata, što znači da će popisivači popisivati osobe, stanove i domaćinstva onako kakvi su bili u tom trenutku. Svi podaci prikupljeni tijekom popisa unose se u Središnji informacioni monitoring sustav koji je testiran i u funkciji je – navodi se u priopćenju Agencije za statistiku BiH.
Dodaje se da je korišten tijekom izbora kandidata za popisivače i instruktore lokalne samouprave tako što su sve općinske/gradske komisije unosile podatke o izabranim i angažiranim kandidatima.
Podaci se pohranjuju u jedinstvenoj bazi što omogućava statističkim institucijama kontrolu rada na terenu. Kroz središnji informacijski sustav biti će praćen čitav tijek popisa.
Od 26. 9. 2013. godine počeo je sa radom i Call Center sa brojem telefona 070 300 900 putem kojeg građani mogu postavljati pitanja i dobiti potrebne odgovore. U okviru centralnog informacijskog sustava otvorena je i telefonska linija za popisivače i općinske/gradske instruktore da mogu, tijekom popisa, direktno zvati članove tima za obuku ukoliko budu imali nedoumica vezano za bilo koje pitanje iz popisnice ili se nađu u bilo kakvoj nepredviđenoj situaciji na terenu. U funkciji je i posebno SMS izvještavanje koje će koristiti popisivači za slanje dnevnih izvještaja o urađenom poslu.
Građanima i drugim korisnicima na raspolaganju je i web stranica www.popis2013.ba na kojoj mogu dobiti mnogo korisnih informacija o popisu.
– Izabrana je lokacija za pohranjivanje popisnica, a izrada softerskih rješenja za obradu podataka i mjere za sigurnost i zaštitu popisnica i podataka su u tijeku. U skladu sa članom 20. Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, a sa ciljem transparentnog rada i pravovremenog informiranja građana o Popisu Agencija za statistiku BiH sačinila je Protokol o odnosima s medijima. Protokolom o odnosima s medijima definira se način komunikacije svih sudionika u Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine sa medijima tokom i nakon Popisa – navodi se u priopćenju.
Poštivanje smjernica rada u odnosima sa medijima navedenim u ovom Protokolu, tijekom i nakon Popisa, olakšati će svim sudionicima u Popisu i predstavnicima medija jednostavniju i učinkovitiju komunikaciju s ciljem pravovremenog, istinitog i objektivnog informiranja javnosti i sprečavanju nesporazuma, pogrešnog tumačenja i zloupotrebe informacija i podataka.
Formiran je i Press centar čiji rad je definiran u Protokolu o odnosima s medijima i važno je da ga se pridržavaju i predstavnici medija i uposlenici Agencije za statistiku BiH na koje se odnosi.
Popis stanovništva, domaćinstava i stanova je najveće i najvažnije statističko istraživanje svake države. Veličina popisa u BiH se može vidjeti i po tome što je za potrebe njegove pripreme i realizacije angažiran veliki broj ljudi, skoro 23.000.
Na pripremi su, dvije godine, radili zaposleni iz Agencije za statistiku BiH, Federalnog zavoda za statistiku, Republičkog zavoda za statistiku RS i filijale za statistiku Brčko distrikta BiH. Timovi eksperata su bili mješoviti iz redova metodologa, demografa, statističara iz različitih oblasti, IT-jevaca, pravnika, geodeta, dizajnera, odsjek za diseminaciju, financije, računovodstvo i druga odjeljenja.
Svoj doprinos pripremi i realizaciji popisa dali su i predstavnici ministarstava vanjskih poslova, obrane, civilnih poslova, ministarstava pravde oba entiteta i zaposleni u jedinicama lokalne samouprave, kao i uposleni Federalne uprave za geodetske poslove FBiH, Republičke uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS i Odsjeka za javni registar Vlade Brčko distrikta BiH.
O veličini Popisa govori i podatak da je tiskano oko 130 tona popisnog materijala od čega je blizu sedam milijuna popisnih obrazaca P1, P2 i P3, 140 metodologija i skoro 3.000 Uputa za popisivače i općinske/gradske instruktore na tri jezične varijante.
Pripremljeni su i tiskani ogledni primjerci popisnica na 15 jezika nacionalnih manjina koje žive u BiH, a pripremljeno je i tiskano oko 24.000 skica popisnih krugova i za svaku općinu velike pregledne karte općina i naseljenih mjesta.
Prostor cijele BiH podijeljen je u 24.321 popisni krug, od čega je 15.782 u Federaciji BiH, 8.087 u Republici Srpskoj i 452 u Brčko Distriktu BiH. Većina popisnih krugova se sastoji od 70 do 100 domaćinstava. Popisne krugove su izradili Federalna uprava za geodetske poslove FBiH, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS i Odsjek za javni registar Vlade Brčko distrikata BiH u suradnji sa organima lokalne uprave koji su pripremili i tehničku dokumentaciju za svaki popisni krug.
Tehnička dokumentacija sadrži skice i opise područja popisnog kruga sa pregledom objekata koji se nalaze na tom području čime je omogućeno svakom popisivaču da se lakše orijentira na terenu. Tehnička kartografska dokumentacija također omogućava i organizatorima popisa da budu sigurni da je obuhvaćen prostor cijele BiH uključujući i takozvane „prazne“ popisne krugove, ona područja na kojima nema zabilježenih stambenih objekata, ali će ih popisivači obići za slučaj da se nešto izgradilo ili da se neko nastanio na tom području.
Skica popisnog kruga je geografska karta sa ucrtanim objektima, ulicama i kućnim brojevima, granicama popisnog kruga i opisom granica. Popisivač je dužan popisati sve jedinice Popisa unutar granica popisnog kruga, kao i one jedinice koje zatekne na terenu, a koje nisu ucrtane na skici. Podaci prikupljeni tijekom popisa koristiti će se u statističke svrhe.
– Individualne podatke koje prikupljaju popisom statističke institucije u BiH ostaju u statističkim institucijama i javno se objavljuju samo u agregiranim oblicima (zbirno). Ukoliko postoji neka tablica ili neki drugi oblik iskazivanja podataka pomoću kojih bi se dedukcijom ili na bilo koji način moglo doći do nekog individualnog podatka taj podatak se ne objavljuju čak ni u tom agregiranom obliku već se skriva (ako se npr. daju podaci o nekom malom naselju u kojem ima jedan liječnik ili jedan pripadnik nekog naroda i sl.)” navodi se u priopćenju.
Dodaje se da podaci koji se koriste i za istraživanja moraju biti potpuno depersonalizirani, odnosno ne smiju imati ime i prezime, adresu niti bilo koji drugi podatak koji može dovesti do toga da se identificira neka osoba. Također se podaci prikupljeni popisom ne smiju niti mogu davati ili ustupati bilo kojoj instituciji niti bilo kojoj organizaciji ili pojedincu.
Statističke institucije Agencija za statistiku, Federalni zavod za statisitku FBiH i Republički zavod za statistiku RS poduzeli su sve mjere sigurnosti podataka prikupljenih tijekom Popisa.
Svaka popisnica je zaštićena vodenim žigom koji je zaštita od kopiranja popisnica. Vodeni žig je zaštita koja svim sudionicima u svim fazama popisivanja ili obrade podataka omogućava jednostavnu provjeru autentičnosti popisnica. Pored zaštite u vidu vodenog žiga svaka popisnica ima i jedinstveni bar code, koji će biti provjeren automatski tijekom obrade popisnog materijala.
Svi popisni obrasci, koji se u zapečaćenim kutijama distribuiraju po popisnim krugovima, imaju unaprijed definirane bar code-ove. Samo popisnice koje imaju takve bar code-ove mogu biti obrađene.
Pored zaštite popisnica vodenim žigom i bar codeom, statističke institucije su napisale procedure za postupanje sa materijalom od njegovog tiskanja i distribuiranja u općine pa do povratka u središnje mjesto za obradu podataka i arhiviranje.
U skladu sa članovima 15. i 16. Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine svi popisivači i sve druge osobe koje obavljaju poslove u vezi s popisom, potpisali su Izjavu o zaštiti i povjerljivosti podataka kojom se obavezuju da sve podatke iz popisa čuvaju trajno kao službenu tajnu. Znači da nitko od njih ni tijekom popisa niti ikada u životu ne smije podatke koje dobije od građana iznositi javno, razgovarati o njima ili komentirati ih ni sa kim pa čak ni sa članovima obitelji. Ako to neko uradi podliježe zakonskim sankcijama.
Svi podaci su zaštićeni i Zakonom o zaštiti osobnih podataka i Zakonom o statistici BiH. Statističke institucije se obavezuju da podatke prikupljene popisom mogu koristiti isključivo u statističke svrhe.
Tijekom unosa i obrade podataka posebna pažnja će biti posvećena zaštiti svih podataka prikupljenih popisom kao i svih popisnih materijala.
Kontrolu unosa podataka u bazu podataka kontroliraju predstavnici sve tri statističke institucije, tijekom faze testiranja i tijekom cijelog procesa obrade. Unos podataka se vrši skeniranjem putem optičkog čitača. Testiranje svih softvera tijekom popisa rade predstavnici statističkih institucija koje su garancija točnosti unosa podataka.
Osobni podaci koji se štite na obrascima P1 su ime, prezime, ime roditelja i šest zadnjih cifara JMBG-a, a na obrascima P2 adresa nositelja domaćinstva.
Svi osobni podaci će prilikom upisivanja u bazu podataka biti šifrirani i takvi će biti do kraja procesa obrade. Sve slike (skenirane popisnice) će biti šifrirane tijekom procesa obrade, tj. čim se sa njih pročitaju podaci i završe osnovne kontrole.
Ključevima za šifriranje će moći pristupiti mali broj ovlaštenih osoba iz sve tri statističke institucije (Agencije za statistiku BiH, Federalnog zavoda za statistiku FBiH i Republičkog zavoda za statistiku RS). Samo sa šifrom koja je iz tri dijela, od kojih će svaka statistička institucija imati po jedan dio ključa moći će ovlaštene osobe pristupiti podacima.
Nakon završetka procesa obrade podataka, izdvojiti će se dio podataka koji će koristiti statističke institucije za okvir uzorka tako da i na taj način neće biti vidljivi individualni podaci.
Osobni podaci u bazama podataka će ostati šifrirani. Slike (skenirane popisnice) će ostati šifrirane. Šifre kojima su šifrirane slike i podaci će i dalje ostati iz tri dijela u statističkim institucijama i nitko neće moći pojedinačno pristupiti slikama i ličnim podacima jer nitko iz jedne institucije neće imati kompletnu šifru.
Veza između baze za uzorak i baze sa odgovorima neće postojati, neće biti moguće povezati nositelja domaćinstva iz baze uzorka sa odgovorima, pa da se vide njegova osjetljiva pitanja i ostala pitanja koja nisu potrebna za bazu uzorka. Popisivač ne smije tražiti osobnu iskaznicu niti bilo koji dokument od ispitanika.
Popis je statističko istraživanje koje se zasniva na izjavi ispitanika. U zakonu o popisu je definirano da svi građani moraju biti popisani i dati potpune i točne podatke. Što znači da davanjem podataka popisivaču preuzimaju odgovornost na sebe za davanje netočnih, odnosno lažnih podataka. Princip izjave je statistički princip prikupljanja podataka koji se koristi svuda u svijetu.
– Važno je napomenuti da postoji razlika između administrativnih evidencija kao što su one kod CIPS-a, evidencija birača, evidencija poreskih obveznika i sl. i baza podataka popisa i da popis stanovništva sa tim evidencijama nije niti će biti na bilo koji način povezan – navodi se u priopćenju.
Postoje dvije vrste podataka koje statistika razlikuje. Jedan je popis osoba, a drugi je popis broja stanovnika. To su dva potpuno različita podatka. Netko može biti popisan, ali ne znači da će ući u ukupan broj stanovnika BiH ukoliko ne zadovoljava kriterije od kojih su najvažniji uobičajeno mjesto stanovanja i vrijeme boravka osobe do i duže od 12 mjeseci u tom mjestu.
Dakle, složenim kontrolama i metodologijom na osnovu svih drugih pitanja tijekom obrade podataka može se zaključiti da li ta osoba zadovoljava kriterije za ulazak u ukupni broj stanovnika ili ne. Ako ne zadovoljava kriterije ne ubraja se u ukupni broj stanovnika.
U Zakonu o popisu je jasno navedeno, a to je i statistički standard, da svaki građanin ima slobodu izjašnjavanja i popisivač mora prihvatiti i evidentirati odgovor onako kako ispitanik kaže. Popisivač ne smije ispitanika navoditi na bilo kakav odgovor. To nije pravilo samo u BiH već u statistikama svih zemalja koja imaju ta pitanja na popisu.
– Statističke institucije će reagirati ako instruktor primijeti da ima nepravilnosti ili građanin prijavi popisivača da se ne pridržava uputa, odnosno da zloupotrebljava svoj položaj. U tom slučaju popisivač snosi zakonom predviđene sankcije – navodi se u priopćenju.
Po zakonu o Popisu jasno je definirano da samo statističke institucije mogu raditi kontrolu popisa i nitko drugi. Agencija niti može niti je dala bilo kome ovlaštenje da radi monitoring.
– Sve organizacije koje najavljuju da će raditi monitoring moraju biti svjesne da svojim radom mogu prekršiti Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine i Zakon o zaštiti ličnih podataka građana. Važno je naglasiti da niko osim članova Međunarodne monitoring misije ne može biti prisutan kada osoba daje podatke popisivaču, niti itko ima pravo uvida u popisnicu. Isto tako nitko nema pravo pitati građane kako su se izjasnili” navodi se u priopćenju.
Zbog zaštite podataka koji se prikupljaju popisom novinari, fotoreporteri, kamermani niti bilo tko od predstavnika medija ne smije ulaziti sa popisivačem u domaćinstvo niti na bilo koji način prisustvovati intervjuu (snimati, fotografirati, slušati, pitati, razgovarati sa popisivačem ili ispitanikom i sl.).
– Uposlenici Agencije za statistiku su obavezni pridržavati se Protokola o odnosima s medijima i zbog toga preporučujemo predstavnicima medija da poštuju smjernice iz Protokola – priopćeno je iz Agencije za statistiku BiH.
