Cijena nafte spala je nakon izjave predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da Iran “odstupa” u Bliskom Istoku i da će Washington uvesti nove sankcije Teheranu umjesto da izvede novi vojni napad kako su se plašili neki investitori.
Prema navodima CNBC-a, međunarodna referentna marka Brent pala je za četiri posto na 65,56 dolara po barelu, što je značajan preokret nakon što su se prvi put povećala za više od četiri posto odmah nakon vijesti o napadu. Brent je nakon napada postao na 71,75 dolara po barelu, što je najviša cijena od rujna, prenosi Klix.ba.
Sirova nafta West Texas Intermediatea pala je za 4,6 posto, odnosno na 59,81 dolara po barelu da bi tijekom govora još pala na 59,75 dolara. Ovo je prvi put da je cijena ispod 60 dolara po barelu od 16. prosinca.
Iako je Trump obećao da će SAD na napad Irana odgovoriti kažnjavanjem ekonomskim sankcijama, trgovci su tu vijest shvatili kao dodatan poticaj i pomak ka deeskalaciji.
Iranska groznica se slomila na značajan način. Iranci su krenuli prvi ograničenim napadom, a sada je predsjednik Trump preuzeo ulogu. Kao rezultat toga imamo manje straha na ovom tržištu, rekao je John Kilduff, osnivač Again Capitala.
Nakon početnog skoka preko noći, nafta se povukla s visina ranije tijekom sesije i postala negativna nakon što je postalo jasno da energetska infrastruktura nije ciljana. Za sada nije bilo izvještaja o žrtvama, a vodeći trgovci vjeruju da neće doći do šireg sukoba između SAD-a i Irana koji bi mogao spriječiti protok nafte.
Posljednja eskalacija izazvala je strahove od većeg sukoba na Bliskom istoku, a sudionici na energetskom tržištu su bili vrlo zabrinuti da bi to moglo dovesti do prekida regionalne opskrbe naftom. Ali komentari Bijele kuće i člana Organizacije zemalja izvoznica nafte uvjerili su trgovce da je izbjegnut najgori scenarij.
Ministar energetike Ujedinjenih Arapskih Emirata Suhail al-Mazrouei rekao je za Reuters danas kako ne vidi neposredni rizik da nafta prođe kroz kritični tijesan Hormuz.
Nećemo vidjeti rat. Ovo je eskalacija između SAD-a, našeg saveznika i Irana, našeg susjeda i posljednja stvar koju želimo je više tenzija na Bliskom istoku, rekao je.
Iako nije ciljana nikakva energetska imovina, stratezi naftnog tržišta upozorili sud a bi čak i percipirana prijetnja napadom mogla uvjeriti neke od najvećih svjetskih kompanija za otpremu da se drže dalje od Hormuza kroz koji prolazi oko jedna trećina svjetskih tankera nafte.
Cijene nafte nastavile su padati u srijedu ujutro (po lokalnom vremenu) nakon što je vlada izjavila da su američke zalihe nafte neočekivano porasle prošle sedmice, a zalihe su se popele za 1,2 milijuna barela i sada iznose 431,1 milijuna barela. To predstavlja zalihe za pet godina.
(www.jabuka.tv)
Alles 👌ok