BiH ne proizvodi dovoljno hrane da bi zadovoljila potrebe vlastitog stanovništva i nedostaje joj dovoljnih količina sirovina za preradu, zbog čega uvozi gotovo sve vrste poljoprivrednih proizvoda.
Navedeno je to u dokumentu “Analiza trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom za prošlu godinu” koji je izradilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Navedeno se može konstatirati na osnovi strukture proizvoda koji su zastupljeni u uvozu, poput pšenice, svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa, šećera za rafiniranje, sjemena suncokreta i dr. Podaci Uprave za neizravno oporezivanje pokazuju kako BiH uvozi sve poljoprivredne kulture, a u velikim količinama i one koje se lako uzgajaju i u ovoj zemlji, poput krumpira, rajčica, luka, paprike, kupusa…
BiH je, kako se dodaje u dokumentu “Analiza trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom za 2023.”, neto uvoznik poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, što ukazuje i konstantno povećanje vrijednosti deficita iz godine u godinu, piše Večernji list.
Tako je tijekom prošle godine vrijednost deficita u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom dosegnula čak 3,5 milijardi KM. Velik uvoz hrane rezultat je nedovoljne poljoprivredne proizvodnje u samoj zemlji i činjenice da se ovaj sektor do sada nije uspio modernizirati i ojačati konkurentnost poljoprivredne proizvodnje.
Dakle, iz navedenog je vidljivo kako ova zemlja ovisi o hrani proizvedenoj u drugim zemljama, zbog čega je nemoguće utjecati na njezinu cijenu, kao i eventualnu nestašicu u izvanrednim situacijama (slučaj s uljem i brašnom na početku ukrajinsko-ruskog sukoba).
Nedovoljna proizvodnja hrane u BiH bila je jedna od tema koju se dotaknulo i na nedavnom seminaru održanom u povodu obilježavanja Svjetskog dana hrane.
Mi jesmo poljoprivredna i stočarska zemlja, ali nemamo dovoljno subvencija poljoprivrednim proizvođačima da bi im bilo isplativo proizvoditi. Potrebno je u potpunosti promijeniti pristup toj poljoprivredi i edukaciji jer i mi se na fakultetima suočavamo s neprepoznatljivošću značaja poljoprivredne proizvodnje jer bez hrane i proizvodnje hrane ne bismo ni mogli govoriti o samoj konzumaciji hrane, poručila je prof. dr. Irzada Taljić, izvanredna profesorica prehrambene tehnologije i nutricionizma na Univerzitetu u Sarajevu.
Istaknula je i značaj održivog režima prehrane te postulata koji znače pravilnu prehranu i koje zagovara nutricionizam.
Ističem tradicionalni režim prehrane kao održivi režim koji podrazumijeva da se hranimo onim što je u našoj neposrednoj okolini. Dakle, što raste u našem zemljopisnom i klimatskom području. Na to smo mi i genetski, od predaka naših, predodređeni i time potičemo poljoprivredne proizvođače da proizvode. Time potičemo i gospodarstvo, a tako i konzumiramo hranu koja je jeftinija zato što ne plaćamo troškove dovoza, distribucije, skladištenja, hladnjača, cisterni, naglasila je.
(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)
Poljoprivredna zemlja na papiru a zgrade se prave najviše na poljoprivrednoj zemlji,koju se bespovratno uništava.
A možda će nekad trebati našoj djeci,ne mora se sve uništiti što su nam pokoljenja mukom stekli od čega su preživili.
Koje kriv? Sramota! Da ima otkupa narod bi sadio to je sigurno.Na psmet bez otkupa ne radi se nista.Politika samo uvoz,a.domaca proizvodnjs ne treba…koja pamet🤑🤑🤑
Ne mora se na veliko saditi, more se samo za sebe, odmah bi se manje i uvozilo hrane, ali mnogima to ne odgovara…