Bh. grad zatrpan otpadom, ugroženo javno zdravlje

Grad Banja Luka doslovno je zatrpan otpadom već peti dan.

Građani, koji plaćaju svoje obveze za uslugu odvoženja otpada iz kontejnera, ne znaju pravi razlog ekološke katastrofe, a nadležni svaljuju krivicu jedni na druge.

Smeće se gomila od petka pored kontejnera, a ptice, mačke i psi razvlače otpad.

Činjenica je i da je poduzeće „DEP-OT“, regionalna deponija, u štrajku. Štrajk podrazumijeva skraćeno radno vrijeme, od 7 do 13 sati, a regionalna deponija inače radi 24 sata dnevno.

Sindikalna organizacija poduzeća „DEP-OT“ donijela je odluku o štrajku jer „komunalno poduzeće „Čistoća“ koje odvozi otpad, nije ispoštovalo dogovor postignut s gradonačelnikom Banje Luke u vezi sa sudskim sporom i presudu oko zemljišta na kojem je deponija“.

Sudskom presudom tvrtka „Čistoća“ dobila je zemljište na kojoj je regionalna deponija, nakon čega je to poduzeće zatražilo od „DEP-OT“ da napuste posjed do 22. veljače. Osim toga, “DEP-OT”, po presudi, mora “Čistoći” isplatiti oko dva milijuna KM za zateznom kamatom na ime odštete.

Na sastanku s gradonačelnikom, na kojoj su bili i predstavnici “Čistoće”, dogovoreno je da se ne ide u izvršenje presude dok se ne postigne dogovor. Međutim, “Čistoća” to nije ispoštovala, krenuli su i izvršenje presude u financijskom smislu i blokirali su nam dva milijuna KM, rekao je za Fenu v.d. direktora “DEP-OT-a” Ratko Jokić.

On tvrdi da su radnici donijeli odluku o štrajku, ali da se kamioni s otpadom primaju. Otpad se dovozi i iz drugih okolnih lokalnih zajednica koje nisu zatrpane smećem, za razliku od Banje Luke.

Uvjeravam javnost da na našoj ogradi nijedan kamion ne čeka. Zašto je Banja Luka puna smeća, to je pitanje za “Čistoću”- poručuje Jokić.

U poduzeću „Čistoća“ a.d. Banja Luka odgovornost prebacuju na „DEP-OT“ koji štrajka, a direktor Aleksandar Bajić je nedostupan za detaljna objašnjenja.

Gradonačelnik Draško Stanivuković u nedjelju je proglasio izvanrednu situaciju zbog ugroženosti javnog zdravlja i moguće ekološke katastrofe.

Na deponiji u Ramićima, kod Banje Luke, odlaže se otpad iz Gradiške, Laktaša, Srpca, Prnjavora, Čelinca, Kotor Varoša i Kneževa.

Javno poduzeće “DEP-OT” osnovalo je osam lokalnih zajednica. Grad Banja Luka je najveći vlasnik sa 62 posto udjela, a među većim suvlasnicima su Gradiška sa 14 i Prnjavor sa 10 odsto. Ostali suvlasnici su lokalne zajednice: Laktaši, Srbac, Čelinac, Kotor Varoš i Kneževo.

Spor oko zemljišta između ova dva poduzeća traje već nekoliko godina. U studenom 2020. godine, RUGIP je utvrdio da “Čistoća”, koja je do 2004. godine upravljala regionalnom deponijom, ima pravo vlasništva nad predmetnim zemljištem.

Grad Banja Luka i poduzeće “DEP-OT su posredstvom Pravobranilaštva osporavali tu odluku, ali je Okružni sud u Banja Luci početkom srpnja 2022. godine odbacio njihove tužbe kao neosnovane. Navodno, Grad Banja Luka nije uložila žalbu na presudu.

Na osnovu presude, RUGIPP je donio rješenje kojim je “Čistoća” upisana kao vlasnik, dok je Okružni gospodarski sud u Banja Luci 2024.godine naložio „DEP-OT-u” da nepokretnosti preda u posjed „Čistoći“.

Većinski vlasnik “Čistoće” sa 51,02 odsto udjela je “Tržnica” d.o.o. Banja Luka, dok Grad Banja Luka ima vlasništvo od 30 posto kapitala.

Banjalučku “Tržnicu” ranije je kupio Mladen Milanović Kaja iz Mrkonjić Grada, koji u Banjoj Luci ima vlasništvo nad dvije banke – Nova banka i Atos banka. Jedan je od velikih građevinskih investitora.

(Fena)