Pokazuje to posljednje istraživanje organizacije Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR), koje ukazuje na otpor europske javnosti prema ideji daljnjeg širenja na Zapadni Balkan.
Koliko država zapadnog Balkana bi u idućem desetljeću trebalo postati članice EU-a?, glasilo je pitanje koje je postavljeno građanima 14 zemalja članica EU-a. Ispitanicima su ponuđena tri odgovora: nitko, neke države te sve.
Dobiveni rezultati su iznenađujući, piše Faktor.ba
Zemlje EU-a u kojima je prisutna najmnogobrojnija dijaspora iz naše regije su najmanje zainteresirane za proširenje Unije na ovaj dio Europe. Osobito se to odnosi na Njemačku, u kojoj je čak 46 posto ispitanika kazalo da niti jedna država zapadnog Balkana u idućem desetljeću ne bi trebala postati članica EU-a.
Da samo neke države zapadnog Balkana trebaju postati dio EU-a, smatra 26 posto ispitanika, dok tek devet posto njih smatra da bi sve zemlje naše regije u idućem desetljeću trebale ući u EU.
Ništa bolja situacija nije u Austriji, u kojoj bi 44 posto ispitanika željelo da niti jedna zemlja iz naše regijeu idućem desetljeću ne postane dio EU-a. Jedanaest posto njih smatra da bi sve zemlje zapadnog Balkana trebale ući u EU.
Francuska sa 42, Nizozemska sa 40 i Danska s 37 posto nastavljaju niz država u kojima se većina ispitanika izjasnila protiv širenja EU-a na Zapadni Balkan, odnosno na bilo koju državu naše regije.
S druge strane, najviše ispitanika koji bi željeli sve zemlje zapadnog Balkana u EU u narednom desetljeću je pronađeno u Grčkoj, čak 46 posto.
Grke slijede Rumunji (39 posto), Španjolci (32 posto), Poljaci (31 posto) te Talijani i Mađari sa po 25 posto ispitanika koji bi željeli da sve zemlje naše regije postanu članice EU-a. Samo osam posto ispitanih Poljaka i Rumunja vjeruje da niti jedna zemlja zapadnog Balkana ne treba postati dio EU-a, a u Španjolskoj je taj postotak narastao do 12 posto.
Zabrinjavajuće je da najveći broj protivnika širenja EU-a na Zapadni Balkan živi u najutjecajnijim i najmnogoljudnijim državama, poput Njemačke i Francuske. To se odražava i na vanjsku politiku tih država, s obzirom na to da, usprkos ranijim obećanjima, Albanija i Sjeverna Makedonija još nisu dobile datum započinjanja pregovora sa EU-om.
Ovaj trend, prema podacima Eurobarometra, nije novost. Jedan od razloga je odnos prema migracijama, ali se kao razlozi navode i problemi Rumunjske i Bugarske u transformiranju u funkcionalne europske države, kao i problemi s poštivanjem vladavine prava u Poljskoj i Mađarskoj.
Ono što je najvažnije, strahovi Europljana o trajnosti EU-a, s obzirom na to da većina građana vjeruje da postoji realna mogućnost da se EU raspadne u sljedećih 20 godina, što ih više upućuje u smjeru jačanja veza između država članica nego povećanja njihovog broja. Drugim riječima, francuska kočnica na proširenje ima manje veze sa samim Zapadnim Balkanom u odnosu na težnju predsjednika Emmanuela Macrona da kao prioritet nametne kvalitet integracija, navodi se analizi ECFR-a.
(www.jabuka.tv)
MNK Hercegovina u četvrtak, 23. svibnja, na Pecari od 20:00 sati dočekuje ekipu GFC Sarajevo…
Opća skupština UN-a u četvrtak poslijepodne u New Yorku trebala bi glasovati o predloženoj rezoluciji…
Damir Džeba, izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH, ujedno i predsjednik Kluba Hrvata, iskoristio je…
Petak u AX-Solingu donosi odlične popuste. Akcija vrijedi samo u petak, 24. svibnja, u pet…
Proizvođači ranih krumpira u Hercegovini od Tihaljine u općini Grude, preko čapljinsko-stolačkih Dubrava i Ljubuškog…
Iz Ministarstva unutarnjih poslova Zeničko-dobojske županije su objavili detalje bizarnog slučaja koji je zabilježen na…
Komentari:
KOJE NASE REGIJE?? O CEMU VI PISETE?? KOJI BALKAN?? YEBA VAS BALKAN!
JBG,kad smo Balkan
Jaa, nedaj se!!
Ako neće EU ovamo mi ćemo onamo.