Malo je proizvoda koji se s jednim krajem povezuju toliko snažno kao livanjski sir s Livnom. Tradicija ove delicije seže do kraja 19. stoljeća, a Mljekara Livno danas je najstariji, najveći i najnagrađivaniji proizvođač sira u Bosni i Hercegovini.
Temelj takve dugovječnosti i prepoznatljivosti leži u isključivom korištenju domaće sirovine. Livanjski sir ima zaštićeno zemljopisno podrijetlo, što znači da se može proizvoditi jedino u Livnu, a mlijeko, iako može dolaziti i iz okolnih područja, mora biti domaće.
Mi ne uvozimo mlijeko. Proizvodimo od domaće sirovine i trenutačno surađujemo s oko 200 kooperanata, među kojima su većinom mali i srednji proizvođači, kazao je u razgovoru za Fenu direktor Mljekare Livno Želimir Čamber.
On je dodao kako se mljekarski sektor trenutačno suočava s globalnom krizom koja utječe i na domaće tržište kroz smanjenje broja malih proizvođača, što je trend u cijeloj Europi.
Zbog toga nam je važno očuvati domaći mliječni fond, zadržati kooperante i stabilan otkup, jer bez domaćeg mlijeka nema ni proizvoda po kojem je Livno prepoznatljivo, istaknuo je Čamber, dodavši da je Mljekara Livno preuzela dio tereta krize na sebe primivši proizvođače koji su ostali bez otkupa mlijeka.
Rekordni rezultati i razvoj gastro-turizma
Unatoč zahtjevnim okolnostima, mljekara bilježi rekordnu proizvodnju i poslovne rezultate. U pogonu je zaposleno oko 65 radnika, a godišnje se preradi oko 12 milijuna litara mlijeka i proizvede približno 1,2 milijuna kilograma mliječnih proizvoda.
Najvažnija tržišta za ove proizvode su Bosna i Hercegovina i Hrvatska, no oni se izvoze i u 15 europskih država te na tržište Sjedinjenih Američkih Država.
Mljekara Livno livanjski sir proizvodi u nekoliko varijanti, od klasičnog do dimljenog sira i sira s paprom, a u ponudi su i drugi mliječni proizvodi poput maslaca i kajmaka.
Uz samu proizvodnju, sve važniji dio priče postaje i turizam jer Livno privlači sve više posjetitelja koji pokazuju veliko zanimanje za lokalnu gastronomiju. Mljekara Livno nudi posjete i degustacije, a godišnje je obiđe nekoliko tisuća posjetitelja iz cijeloga svijeta.
Ljudi se oduševe našim proizvodima i često ih preporučuju drugima. Turizam je važan generator potražnje jer posjetitelji žele probati lokalne proizvode i ponijeti dio Livna sa sobom, zaključio je Čamber.
Međunarodne nagrade i priznanja
Upravo ta beskompromisna kvaliteta domaće sirovine i tradicije, koja privlači turiste, već godinama dobiva i službene potvrde na globalnoj sceni.
Poziciju lidera potvrđuje više od dvadeset međunarodnih priznanja osvojenih samo u posljednjih pet godina. Direktor Mljekare Livno naglašava kako su im ove nagrade važne jer dolaze kao neovisna potvrda kvalitete proizvoda iz redovne proizvodnje.
Sireve za natjecanja ne pripremamo posebno, nego ih uzimamo iz redovne proizvodnje i šaljemo na ocjenjivanje. Upravo zato su nam ta priznanja važna, jer potvrđuju kvalitetu proizvoda koji svakodnevno dolaze do naših kupaca, pojasnio je Čamber.
Posebno ističe priznanja Međunarodnog instituta za okus i kvalitetu hrane u Bruxellesu, gdje proizvodi Mljekare Livno već pet godina zaredom osvajaju najviše ocjene.
Na tom ocjenjivanju proizvode procjenjuje više od 200 stručnjaka gastronomije. Ocjenjuju se okus, miris, tekstura i vizualni izgled, a članovi žirija pritom ne znaju ni podrijetlo, ni brend, ni naziv proizvoda koji ocjenjuju. Upravo zato nam je to vrlo vrijedno priznanje, rekao je Čamber.
Članovi žirija su renomiranim stručnjaci iz različitih svjetskih gastroasocijacija, među kojima su i oni povezani s Michelinom i drugim poznatim organizacijama.
Mljekara Livno dobitnik je i priznanja Crystal Taste Award, koje se dodjeljuje proizvodima koji tri godine zaredom osvoje najviše ocjene, odnosno tri zvjezdice.
Uz priznanja iz Bruxellesa, Čamber izdvaja i zlatnu medalju za dimljeni livanjski sir osvojenu na World Cheese Awardsu u Švicarskoj, jednom od najpoznatijih svjetskih natjecanja sireva.
World Cheese Awards jedno je od najpoznatijih svjetskih natjecanja sireva, a priznanje je posebno važno jer se sirevi ocjenjuju po kategorijama, odnosno uspoređuju se proizvodi iste vrste, pojasnio je Čamber.
(Fena | Foto: Maja Grabovac / Fena)
