Okružno javno tužiteljstvo u Istočnom Sarajevu odlučilo je da neće provoditi istragu protiv Nenada Nešića zbog sumnje da je tijekom predizbornoga skupa nudio pomoć pri zapošljavanju u policijskim agencijama u zamjenu za izborni rezultat.
Tužiteljstvo je kaznenu prijavu Transparency Internationala u BiH odbilo jer, kako navode, ne može utvrditi identitet osobe čiji se glas čuje na dostavljenoj audiosnimci.
Takva odluka donesena je iako je Nešićeva stranka, Demokratski narodni savez (DNS), u službenom izjašnjenju pred izbornim povjerenstvom potvrdila da je sporne riječi izgovorio upravo Nešić.
Stranka je pritom tvrdila da nije obećavao zapošljavanje samo članovima stranke, nego pomoć svim građanima Višegrada na natječajima za posao.
TI BiH je kaznenu prijavu podnio u rujnu 2024. godine na temelju audiosnimke predizbornog skupa DNS-a u Višegradu, na kojem je Nešić pozvao okupljene da ostvare “dobar rezultat” i pobijede na izborima, a potom govorio o mogućnosti zapošljavanja ljudi iz Višegrada u institucijama i policijskim agencijama na razini BiH.
Ne znam jeste li vidjeli, prije nekoliko dana raspisan je natječaj za Graničnu policiju, vičite ako imate nekoga da se prijavi, da konkurira, ja ću pomoći. Ja ću dogovoriti sa svojim kolegama u Vijeću ministara da Višegrad dobije određeni broj ljudi koji će raditi u Graničnoj policiji. Također, ima natječaj u SIPA-i, ima natječaj u DKPT-u. Pričamo o sigurnosnim agencijama gdje ja mogu uskočiti na neki način, naveo je Nešić, ističući da ne pravi razliku između članova i aktivista SNSD-a i DNS-a.
Postupajuća tužiteljica u travnju 2026. godine donijela je odluku o neprovođenju istrage, uz zaključak da nije bilo moguće utvrditi da se na snimci čuje Nenad Nešić.
Izborno povjerenstvo kaznilo DNS
Ono što tužiteljstvo, prema vlastitom obrazloženju, nije moglo utvrditi, utvrdilo je Općinsko izborno povjerenstvo Višegrad.
To povjerenstvo je, nakon prijave TI BiH, utvrdilo da je Nešić spornim obraćanjem prekršio Izborni zakon BiH, zbog čega je njegova stranka DNS kažnjena s 3.000 KM.
U tom postupku DNS nije osporavao da je Nešić govornik sa snimke, nego je tvrdio da njegove riječi nisu predstavljale obećanje zapošljavanja, već ponudu pomoći svim građanima Višegrada koji ispunjavaju uvjete natječaja.
Time je stranka, prema navodima TI BiH, zapravo potvrdila identitet govornika i autentičnost obraćanja, osporavajući samo njegovo značenje i pravnu kvalifikaciju.
TI BiH je na odluku o neprovođenju istrage uložio pritužbu, navodeći da su Tužiteljstvu dostavljeni audiosnimka, fotografije, medijski izvještaji, objave s društvenih mreža, odluka OIP-a i izjašnjenje DNS-a.
Zatraženo je i saslušanje Nešića i organizatora skupa.
Glavna tužiteljica pritužbu je odbila, ponavljajući da nije moguće utvrditi identitet govornika ni mjesto nastanka snimke, uz napomenu da bi neovlašteno snimanje moglo biti osnova za kazneni progon osobe koja ga je načinila.
TI BiH: Tužiteljstvo zanemaruje dokaze
Iz TI BiH smatraju da takvim pristupom Tužiteljstvo zanemaruje dokaze i činjenice koje su izborna tijela već razmatrala prilikom utvrđivanja odgovornosti DNS-a.
Posebno upozoravaju na napomenu o mogućnosti kaznenog progona osobe koja je neovlašteno snimala i dokumentirala govor na predizbornom skupu, iako se, kako navode, radilo o javnom skupu i postojanju javnog interesa za upozoravanje na moguće kazneno djelo.
Drugim riječima, poručuju iz TI BiH, tužiteljstvo šalje poruku da je, umjesto istraživanja izbornih zlouporaba javnih dužnosnika, spremno istraživati one koji takve pojave prijavljuju.
Takav pristup, smatraju, može djelovati odvraćajuće na građane, uzbunjivače i druge osobe koje prijavljuju izborne nepravilnosti i zlouporabe javnih resursa.
Upozoravaju na širi problem
Odluka Tužiteljstva, navode iz TI BiH, posebno zabrinjava u kontekstu nedavnog postupanja Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, koje je poruke poput “onaj tko traži glasove, mora i raditi” te “kod premijera je kesa” najviših dužnosnika Republike Srpske ocijenilo kao konstatacije i šale.
Takvim odlukama, upozoravaju, šalje se poruka da ni otvorena obećanja materijalne koristi biračima neće biti djelotvorno sankcionirana.
TI BiH ističe da ovaj slučaj nije izuzetak, nego dio šireg obrasca neučinkovitosti pravosuđa.
Prema njihovim nalazima, više od polovice prijava za korupciju završava naredbom o neprovođenju istrage, dok se gotovo 30 posto pokrenutih istraga naknadno obustavi.
Kada tužiteljstva odbijaju ispitati raspoložive dokaze, a nadležni obećanja financirana javnim novcem svode na šalu ili neobveznu izjavu, integritet izbornog procesa dodatno se urušava, upozoravaju iz TI BiH.
Javnim dužnosnicima tako se, zaključuju, ostavlja prostor da radna mjesta, proračunska sredstva i druge javne resurse koriste kao instrument političke promocije, bez djelotvorne institucionalne reakcije i odvraćajućih sankcija, priopćeno je iz TI BiH.
(www.jabuka.tv | Foto: Dejan Rakita / Pixsell)
