Najmanje 15 liječnika radilo je ili još uvijek radi u Bosni i Hercegovini bez potrebnih licenci, a jedan od njih primao je pacijente u poliklinici u Ljubuškom kojoj je zabranjen rad. Ova informacija potvrđuje ozbiljne propuste u zdravstvenom sustavu, dok situaciju dodatno otežava podatak da u pojedinim županijama uopće nema zdravstvenih inspektora koji bi kontrolirali rad privatnih klinika.
Detektor.ba otkriva propuste u sustavu koji omogućuju liječnicima da u BiH rade bez licenci. Tijekom istraživanja otkrivena je i poliklinika koja prima pacijente, unatoč zabrani.
Kada su s vreline hercegovačkoga sunca i 40 stupnjeva u hladu novinari Detektora u srpnju ušli u zgradu poliklinike Mart (Medical Art Center) u Ljubuškom, svijet je postao mnogo ugodnije mjesto.
Veliko svijetlo predvorje, nov bijeli namještaj, klimatizirane prostorije, lagana umirujuća glazba i ljubazno osoblje na recepciji koje ulijeva nadu da ćete s klinike nakon zahvata izaći zadovoljniji fizičkim izgledom nego ranije.
Sve je izgledalo prilično obećavajuće. Osim jednoga važnog detalja, koji nije bio javan.
Poliklinici Mart zabranjen je rad, a jedan od liječnika koji radi s pacijentima u toj ustanovi nema licenciju za rad u Bosni i Hercegovini.
Detektor je otkrio najmanje 15 liječnika koji su u BiH radili ili još uvijek rade bez neophodnih licenci ili suglasnosti, a jedan od njih pacijente prima upravo u poliklinici koja nije u registrima nadležnoga ministarstva i ima zabranu rada. Istraživanje je otkrilo da bi taj broj mogao biti i veći, s obzirom na to da u pojedinim županijama nema zdravstvenih inspektora koji kontroliraju rad zdravstvenih ustanova.
Mart, koja je registrirana 2024. kao privatna zdravstvena ustanova, na svojemu mrežnom sjedištu nudi tretmane botoksa, filera, vitaminske infuzije, usluge u području fizijatrije, biopsiju, uklanjanje tumora, ultrazvučnu dijagnostiku i rekonstrukciju dojke.
Na mrežnom sjedištu koje kliniku promovira kao medicinski umjetnički centar navodi se da su posvećeni “dovođenju najviših standarda estetske kirurgije u Bosnu i Hercegovinu“.
Vlasnica poliklinike Edina Hadžalić novinarima Detektora u dva navrata tvrdila je da poliklinika ne radi, već da je “u procesu verifikacije“.
Unatoč tomu, novinarka Detektora, koja se predstavila kao zainteresirana pacijentica, na licu mjesta zakazala je termin za konzultacije i zahvat nakon toga.
Sada nije vrijeme za kemijski piling zbog sunca, ali možemo napraviti kolagenska vlakna… Što se tiče botoksa (…) samo se preporučuje taj dan baš da se zaštitite, rečeno joj je.
Jedan mililitar hijalurona koji bi novinarki ubrizgali u usne, objasnili su, košta 500 maraka. Može uzeti i pola ako smatra da bi cijeli bio previše. Botoks – 300 maraka po regiji. Ukoliko uradi tri regije, s popustom – 700 maraka.
Uz riječi “nemojte ništa se Vi brinuti”, zakazala je završne konzultacije za sljedeći tjedan “s doktoricom” i dogovor termina za zahvate.
Rečeno je da će tada dobiti i detaljnije informacije o tomu koja će vrsta botoksa biti korištena.
Nakon uspješno zakazanoga termina, novinarke Detektora predstavile su se vlasnici i objasnile da su u kliniku došle jer prethodnih tjedana, nakon početnoga razgovora, više nije željela odgovoriti na pozive.
Foto: Uprava za inspekcijske poslove ŽZH
Je l’ možemo išta poslije? Imam ovdje taman gošće, bila je jedna od prvih reakcija Edine Hadžalić.
Kasnije će reći: Ne razumijem zašto vi pokušavate nasilu doći do nas.
U razgovoru nakon toga ispostavit će se da su “gošće”, dvije nasmijane mlade žene u predvorju, njezine prijateljice s kojima “dogovara narudžbe materijala”.
Crno tržište botoksa bila je tema istraživanja Centra za istraživačko novinarstvo BiH, koji je 2025. godine otkrio kako se u BiH koristi i botoks koji nije registriran i koji ubrizgavaju nestručne osobe.
U razgovoru koji je uslijedio, vlasnica poliklinike nije mogla pružiti Detektoru konkretne informacije o tomu je li im zabranjen rad, tko je i kada izdao licence liječnicima koji rade u Martu, te kada su registrirani u Ministarstvu zdravstva Zapadnohercegovačke županije.
Između ostaloga, novinarkama je rekla da u poliklinici nemaju liječnike, te da nemaju zabranu rada, kao i da ne rade.
Imam informaciju da je sve u redu, kazala je Hadžalić.
Na konstataciju da je novinarka upravo zakazala zahvat nije odgovorila.
Objasnila je da ima udrugu koja se bavi humanitarnim radom u borbi protiv raka dojke.
Ne mogu s vama naći zajedničku temu, dodala je.
Nakon što su novinarke Detektora napustile kliniku, Hadžalić ih je naknadno pozvala u jedan od najljepših ljubujuških restorana na ručak koji su novinarke odbile.
Čeka vas, reklo je osoblje restorana na ulazu.
Tijekom toga razgovora dogovoreno je da Hadžalić s odvjetnikom provjeri kada je i gdje poliklinika registrirana, kao i gdje su liječnici licencirani, te da te informacije ustupi dan kasnije.
Sutradan je ipak kratko rekla:
Odlučili smo se da nećemo službeno davati nikakve izjave.
Kakve su procedure?
Da bi privatna poliklinika radila, zakon propisuje da je potrebno da bude osnovana kao pravna osoba, upisana u sudski registar, a zatim i da dobije dozvolu kantonalnoga ministarstva zdravstva.
Zdravstvena ustanova može početi s radom nakon konačnosti rješenja ministarstva o ispunjavanju uvjeta.
Među njima su uvjeti o prostoru u kojemu poliklinika radi, zaposlenom osoblju, higijensko-sanitarnim mjerama koje mora poštovati, opremi kojom mora raspolagati.
Postoji i registar privatnih zdravstvenih ustanova, koji u slučaju poliklinike Mart vodi Ministarstvo zdravstva Zapadnohercegovačke županije.
Iz te institucije u pisanome odgovoru za Detektor 16. lipnja 2026. navedeno je da u registru zdravstvenih ustanova nemaju evidentiranu polikliniku Mart.
Ukoliko poliklinika radi, a nije upisana u registar, navodi se u odgovoru Ministarstva, za informacije je nadležna inspekcija.
Uprava za inspekcijske poslove ŽZH zabranila je rad poliklinici Mart i kaznila je novčano, potvrđeno je u pisanome odgovoru 6. srpnja za Detektor.
Kako se navodi, poliklinika je zatvorena i zapečaćena.
I liječnica bez licence
Jedna od liječnica u poliklinici je i specijalistica plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije iz Splita, Zrinka Pribudić. Inozemni poslovni registri navode je i kao direktoricu poliklinike Mart.
Prema domaćemu zakonodavstvu, svaki liječnik u BiH, bez obzira na to je li državljanin ili dolazi iz inozemstva, mora imati licenciju za rad s pacijentima, objašnjeno je Detektoru u pisanome odgovoru iz Liječničke komore Tuzlanske županije.
Prema službenim podacima koje je 3. lipnja 2026. godine Detektor dobio od Liječničke komore Zapadnohercegovačke županije, u kojoj se nalazi i Ljubuški, Pribudić nema licencu za rad u ovoj županiji.
Vlasnica poliklinike Edina Hadžalić novinarima Detektora rekla je u telefonskome razgovoru, prije posjeta Detektora njezinoj poliklinici, da Pribudić “trenutačno ne pruža” nikakve usluge pacijentima jer je “poliklinika u procesu verifikacije”.
Isto je ponovila i prilikom dolaska novinara u Ljubuški.
Videosnimke na društvenim mrežama na kojima se vidi liječnica Pribudić kako radi s pacijenticama tek su reklama, rekla je Hadžalić.
Mi nju plasiramo u BiH. (…) Mi moramo pripremiti teren da, kad krenemo, imamo pacijente.
Kao dokaz da liječnica Pribudić ima licencu, vlasnica je pokazala fotografiju iz telefona na kojoj njih dvije poziraju nasmijane ispred zgrade iz koje su izašle. Iz razgovora novinarke shvaćaju da se radi o trenutku kada je liječnica Pribudić polagala neophodni ispit za rad u BiH, što ne znači da je dobila licencu.
Ja sam s njom čak učila pitanja, i Ustav BiH, rekla je Hadžalić.
Novinare Detektora odbila je povezati s liječnicom Pribudić, navodeći da ona ne želi razgovarati.
Na profilima na društvenim mrežama poliklinike Mart među snimkama se nalaze i one na kojima se vidi kako Pribudić izvodi estetske zahvate na pacijenticama.
Ocjena za njezin rad ostavljena je i na Google recenzijama poliklinike.
Zrinka je stvarno odlična liječnica, sve mi je detaljno objasnila, uputila me u dio što me čeka nakon zahvata koji me najviše brinuo. Baš sam zadovoljna rezultatima. Imaju moju preporuku!, napisano je u jednoj recenziji.
Na pitanje tko je izdao licenciju za Pribudić, Edina Hadžalić rekla je u telefonskome razgovoru da je to učinila “nadležna komora”.
Nakon dodatnih novinarskih pitanja, precizirala je da je riječ o “komori BiH”, koja ne postoji.
Detektor se obratio i Federalnoj liječničkoj komori, odakle je potvrđeno da je nadležnost za izdavanje licenci na županijskim komorama, a nadležna za Pribudić ranije je već potvrdila Detektoru da ona nema licencu.
Iz KBC–a Split, u kojemu Pribudić radi, nije odgovoreno na pisani upit Detektora o tomu smatraju li da njezin angažman u Martu šteti vjerodostojnosti njihove ustanove.
Detektor je tu ustanovu pitao i da novinare spoje s liječnicom. Pribudić radi i u poliklinici Matulić u Splitu, gdje su novinarima u telefonskome razgovoru odbili podijeliti njezin broj telefona.
Prijavljeno nekoliko tisuća maraka zarade
Iz registra poslovnih portala vidi se da je poliklinika Mart u prethodne dvije godine ostvarivala prihode, pa je tako 2024. godine ukupan prihod iznosio pet tisuća maraka, a u 2025. godini 1.700 maraka. Te godine imala je i jednu zaposlenu osobu.
Među recenzijama rada klinike na Googleu su i one koje su ostavili pacijenti koji su već bili korisnici usluga.
Tim radi s iznimnom kompetentnošću, higijenom i osjetljivošću. Rezultati mojega estetskog tretmana su prirodni i upravo onakvi kakve sam zamišljala, navodi se u jednoj recenziji.
Vrlo profesionalno i ljubazno osoblje, ugodna atmosfera i odlični rezultati, napisala je druga korisnica.
U svibnju ove godine raspisan je oglas za prijem specijalista iz područja pulmologije, dermatologije, medicine rada, neurologije, nuklearne medicine, pedijatrije, anesteziologije, reumatologije, otorinolaringologije i maksilofacijalne kirurgije.
Početkom lipnja ove godine predstavljen je i novi član poliklinike Mart, specijalist maksilofacijalne kirurgije Goran Šimić, koji radi u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru na Odjelu maksilofacijalne kirurgije.
Detektor je poslao pisani upit SKB-u Mostar i pitao da novinare povežu sa Šimićem, kao i smatraju li u toj ustanovi da angažman njihova liječnika u poliklinici bez dozvole šteti njihovoj vjerodostojnosti, ali nije dobio odgovor do objave ovoga teksta.
Poplava konzultanata
Trenutačno imamo poplavu “konzultanata” koji dolaze u privatne klinike, rekao je za Detektor predsjednik Liječničke komore Federacije BiH i specijalist neuropsihijatrije Rifat Rijad Zaid.
Za njega je riječ o “sivoj zoni” i izigravanju zakona.
Dolaze i po kojekakvim prostorijama, stanovima, da ne kažem halama, nude “besplatne medicinske savjete” narodu koji tu dolazi po to. To je potpuno protuzakonito, te osobe, ti strani liječnici na taj način ne smiju dolaziti u BiH, ne smiju nuditi ili pružati zdravstvene usluge jer oni tu ne nude recepte iz kuhanja, nego stručan medicinski savjet koji može prouzročiti konkretnu posljedicu, objasnio je Rijad Zaid.
Svaki dan koji taj liječnik provede u nekoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi, prema njegovu je mišljenju, protuzakonit i može nositi posljedice i za njega i za ustanovu.
Od kršenja Zakona o zdravstvenoj zaštiti do kaznenoga djela lažnog predstavljanja, objasnio je on.
Detektor je potvrdio početkom lipnja 2026. da u Liječničkoj komori Zapadnohercegovačke županije nije licenciran ni liječnik Josip Baković, abdominalni kirurg iz Zagreba.
On u prosjeku jednom mjesečno dolazi i radi s pacijentima u privatnoj poliklinici Futura u Širokom Brijegu, rečeno je novinarima u telefonskom pozivu toj poliklinici.
Iz ove poliklinike nisu odgovorili na upite Detektora o tomu je li i gdje Baković licenciran za rad u županiji u kojoj je i poliklinika, a novinare nisu mogli ni povezati s liječnikom.
Za Detektor je iz Kliničke bolnice Dubrava, gdje Baković radi, u pisanome odgovoru rečeno da nemaju saznanja da on radi u BiH, te da KB Dubrava nije upoznata s postupkom dodjele licenci liječnicima medicine u Bosni i Hercegovini.
Upitne konzultacije
I liječnik iz Turske Ozcan Ciklatekerlio trebao je imati licenciju Liječničke komore Županije Sarajevo (ŽS). Njegove usluge u Sarajevu 2022. godine reklamirala je poliklinika Vatanmed.
Slavni turski liječnik u četvrtak je i petak u Sarajevu. Neka bol postane prošlost uz revolucionarnu terapiju, glasila je jedna od objava na društvenim mrežama te klinike, koja je nekoliko dana prije planiranoga dolaska Ciklatekerliua pozvala pacijente da rezerviraju svoj termin za radiofrekventnu ablaciju za uklanjanje boli u leđima, koljenima i vratu.
U Liječničkoj komori ŽS-a za Detektor su potvrdili da nisu izdali licenciju za Ciklatekerliua.
On je u poruci koju je poslao Detektoru preko WhatsAppa rekao da je dolazio “jednom ili dva puta” na konzultacije s pacijentima koji su željeli doći u Tursku kako bi se podvrgnuli nekom zahvatu.
Koliko se sjećam, procedura za dobivanje dozvole bila je komplicirana i nismo se željeli baviti time jer sam u to vrijeme bio jako zauzet, rekao je Ciklatekerlio.
Ali po zakonu, i za konzultacije s pacijentima ovaj je liječnik morao imati određene suglasnosti, koje izdaje Ministarstvo zdravstva ŽS-a.
Iz te institucije za Detektor je potvrđeno da on nije na popisu liječnika kojima je u prethodnim godinama dana suglasnost za konzultantski rad.
Iz Vatanmed poliklinike nisu odgovorili na pisana pitanja Detektora o Ciklatekerliuu.
Detektor je otkrio i da na popisu Ministarstva za liječnike kojima je izdana dozvola za obavljanje konzultantskoga rada nije ni najmanje deset liječnika iz Turske koji su u razdoblju od početka 2024. do lipnja 2026. godine boravili u poliklinici Sanasa u Sarajevu.
Posljedice za pacijente koji dolaze kod liječnika koji nema licencu mogu biti strašne, kaže u razgovoru za Detektor Sead Sefić, predsjednik Udruge oboljelih od raka prostate FBiH. Sefić je i pokretač inicijative Glasaj za život, koja okuplja udruge pacijenata.
On kaže da je odgovornost za rad takvih liječnika na ustanovama koje ih zapošljavaju ili povremeno angažiraju. Vjeruje da se to događa zbog nedostatka liječnika u BiH.
Upravo je nedostatak liječnika jedan od najvećih problema koje smo uočili u zdravstvu u BiH, kaže Sefić.
Pitanje odgovornosti
Predstavništva stranih bolnica u BiH često posreduju između lokalnih zdravstvenih ustanova i liječnika. Pacijenti dolaze na konzultacije kod stranih liječnika u BiH, zatim ustupaju svoju medicinsku dokumentaciju i nakon toga odlaze u inozemstvo – iz Federacije BiH često u Tursku.
Turski liječnici koji su u Sanasi “gostovali” bez licence ili suglasnosti Ministarstva, u Sarajevu su boravili u različitim razdobljima tijekom 2024. godine.
Svi oni u tom trenutku radili su za privatnu tursku bolnicu Liv Hospital, koja ima svoje predstavništvo u Sarajevu i podružnicu u Mostaru. Iz tog predstavništva u pisanome su odgovoru naveli da nemaju zakonsku osnovu da od liječničkih komora traže ili dobiju licence.
Oni za Detektor objašnjavaju da je suradnja sa zdravstvenim ustanovama utemeljena na tomu da se održavaju “informativni dani” s liječnicima iz Turske, isključivo u partnerskim bolnicama i poliklinikama u BiH.
Te domaće ustanove, kao licencirani domaćini, odgovorne su za pravni i administrativni okvir unutar svojih prostorija, naveli su u pisanome odgovoru.
U njemu se navodi i da turski liječnici nisu pregledavali pacijente u BiH, već da je riječ isključivo o informativnom i edukacijskom karakteru susreta.
Liječenje pacijenta isključivo je u Turskoj; ukoliko pacijenti nakon razgovora žele pregled ili liječenje, oni u tu svrhu putuju u naše bolnice u Republici Turskoj.
Iz poliklinike Sanasa nisu odgovorili na upite Detektora o procedurama koje gostujući liječnici trebaju ispuniti, niti su naveli tko je liječnicima koji su gostovali kod njih izdao suglasnost.
Za Detektor je potvrđeno i da je Ministarstvo zdravstva ŽS-a izdalo nekoliko suglasnosti za konzultantski rad stranim liječnicima u BiH.
Među njima je i Mustafa Avsar, koji je suglasnost dobio u prosincu 2025. i ožujku 2026. godine.
Detektor je vidio na Facebook profilu privatne tvrtke Global Group da je Avsar, iako je dobio dozvolu za konzultacije u prosincu 2025., najavljen kao liječnik koji će pregledavati djecu u bolnici Medicana.
Iz Global Groupa su na upit Detektora o Avsaru naveli da njegov dolazak nije organizirala ta tvrtka, već Medicana Health Group. Iz te privatne zdravstvene ustanove u pisanome odgovoru za Detektor kažu da je Avsar tijekom dvodnevnoga boravka pružao samo konzultacije, te da nije pregledavao pacijente.
Suglasnost za konzultacije dobili su i Ozcan Ozturk i Hakan Senaran u siječnju 2026., kao i Okan Ozkunt mjesec dana kasnije. Oni su gostovali u bolnici Medicana. Suglasnost je izdana i liječnici Meral Gunaldi u studenome 2025., a kako se vidi na društvenim mrežama, njezin boravak najavljen je u Sanasi.
Obje privatne ustanove uredno su reklamirale “konzultacije” s tim liječnicima, što je u skladu s pravilima, uvjerio se Detektor analizom objava na njihovim društvenim mrežama.
Svi liječnici čija je imena Detektor izdvojio, a koji povremeno dolaze u Republiku Srpsku kao gostujući iz Srbije, imali su, prema podacima Komore doktora medicine RS-a, važeću licencu za rad ili se nalaze u postupku obnove licence.
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji najmanje dva liječnika pružaju povremene usluge pacijentima u Mostaru bez izdanih licenca i odobrenja.
Iz komore ove županije, od osam imena koja im je Detektor poslao, dva nisu imali u svojemu registru, ali nisu željeli precizirati njihova imena.
Žalba na komplicirane procedure
Lejla Soylu iz bh. predstavništva zdravstvene grupacije Medipol Global – velike turske bolnice s predstavništvom u Sarajevu, koja posreduje između pacijenata i liječnika koji dolaze, kaže da se svaki put drži zakona u tom posredovanju.
Soylu je u razgovoru za Detektor ocijenila da je Medipol Global zbog složenih procedura nekoliko puta odustajao od posjeta stranih liječnika, posebno u Sarajevu.
Ja sam isključivo netko tko se drži zakona, tko neće mimo zakona apsolutno ništa uraditi jer znam što me može dočekati, sutra bilo kakva prijava i ja da dobijem, i bolnica i liječnik da bude prognan, tako da ja gledam maksimalno. Ako mogu napraviti, mogu kroz papire, ako ne mogu, onda uopće ne radim ovdje, navela je ona.
Dodala je i da je odustajala od dovođenja stranih liječnika u Sarajevo jer nije htjela da je dočeka neka vrsta neugodnosti.
Pa sam radila u Tuzli, u Zenici, u RS (…) ali ovdje u Sarajevu imala sam problema s dobivanjem papira, rekla je.
Dodala je i da sve dozvole dobiva putem liječničkih komora.
One zahtijevaju određenu dokumentaciju od liječnika koju mi pribavimo i dostavimo, a kasnije nam ministar zdravstva potpiše, da suglasnost, i mi na taj način bez problema idemo u proces. Prije toga izvadimo radnu dozvolu, objasnila je Soylu.
Neke županije bez inspektora
Županijske uprave za inspekcijske poslove imaju predviđeno mjesto zdravstvenoga inspektora, koji kontrolira i zakonitost rada privatnih ustanova.
Ipak, kako je Detektor otkrio, u nekim županijama inspektora iz područja zdravstva uopće nema.
Iz Uprave za inspekcijske poslove Hercegbosanske županije navode da ne mogu provoditi inspekcijski nadzor jer nemaju zaposlenu osobu s odgovarajućim zdravstvenim usmjerenjem VSS – liječnik, te da sve zahtjeve iz ovoga područja delegiraju Federalnoj upravi za inspekcijske poslove.
Oni su u pisanome odgovoru dodali i da nisu imali prijave koje se odnose na rad liječnika iz inozemstva.
U Federalnoj upravi za inspekcijske poslove navode da su zdravstveni inspektori te institucije nadležni za Klinički centar Sveučilišta u Sarajevu, Sveučilišni klinički centar Tuzla, Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u prometu, te za dio privatnih ustanova koje se bave biomedicinski potpomognutom oplodnjom.
Zdravstvenoga inspektora nemaju ni u Posavskoj županiji, navode u pisanome odgovoru Detektoru. U posljednjih godinu i pol nema ga ni u Srednjobosanskoj županiji (SBŽ), otkad je osoba zadužena za taj segment na bolovanju, rečeno je u usmenome razgovoru novinarima Detektora u odjelu za inspekcijske poslove Vlade SBŽ-a.
Iz Županijske uprave za inspekcijske poslove u Sarajevu za Detektor u pisanome odgovoru navode da je u posljednje dvije godine zdravstvena inspekcija te uprave zaprimila dva zahtjeva za inspekcijske nadzore, na okolnosti rada liječnika – stranaca bez dokumentacije.
Jedna prijava nije bila utemeljena, a druga se ticala poliklinike New Life u Sarajevu, o kojoj su mediji već pisali kada je zatvorena krajem 2025. godine, nakon čega su reagirale i institucije jer se nije znala sudbina biološkoga materijala pacijenata.
U odgovoru inspekcije za Detektor se potvrđuje da liječnik Seven Ali, koji je zatečen u poliklinici New Life, nije imao licenciju za rad, te da su inspektori tada izrekli novčane kazne i privremeno zabranili pružanje usluga iz područja ginekologije i opstetricije toj privatnoj ustanovi.
Vlasnica poliklinike Mart iz Ljubuškog Edina Hadžalić rekla je u razgovoru s novinarkama Detektora da je željela započeti “jednu lijepu medicinsku priču“.
Došla je iz Njemačke, ispričala je novinarkama. Tamo je “navikla na uređen sustav“.
Trudimo se, krvarimo da napravimo sve kako treba, a nismo u državi koja će nam pružiti ruku, kaže.
Poliklinika Mart iz Ljubuškog reklamirala se na svojim društvenim mrežama do 29. lipnja, kada ih je posjetila ekipa Detektora.
Sead Sefić iz projekta Glasaj za život jasno kaže što rad liječnika bez licence može značiti za pacijente:
Dolazite u dodir s čovjekom koji možda nije dovoljno stručan i educiran. Nedostatak licence poguban je za pacijenta, poručio je Sefić.
(www.jabuka.tv | Foto: Detektor)
