Kineski gospodarski rast naglo je usporio između početka travnja i kraja lipnja jer su slaba domaća potražnja i utjecaj rata s Iranom na cijene nafte zasjenili snažan izvoz zemlje, javlja BBC.
Službeni podaci o bruto domaćem proizvodu (BDP) pokazali su da je drugo najveće svjetsko gospodarstvo u drugom tromjesečju poraslo za 4,3 posto, što je ispod godišnjeg cilja Pekinga i nakon rasta od pet posto u prvom tromjesečju.
Podaci su objavljeni dan nakon što je kineska vlada izvijestila da je izvoz zemlje u lipnju porastao za 27 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
U ožujku je Kina smanjila cilj rasta na raspon od 4,5 do pet posto, što je njezin najniži cilj gospodarskog rasta od 1991. godine. Pojedini analitičari navode da taj potez dužnosnicima daje veću fleksibilnost u upravljanju gospodarstvom.
Objavljeni podaci obuhvaćaju prvo puno tromjesečje od početka rata s Iranom 28. veljače te pokazuju najniži tromjesečni rast od kraja 2022. godine, kada se Kina oporavljala od strogih ograničenja uvedenih zbog pandemije bolesti COVID-19.
Postoji više čimbenika vanjske nestabilnosti i neizvjesnosti, priopćio je kineski Nacionalni zavod za statistiku uz objavu podataka.
Uočena je i neravnoteža između snažne ponude i slabe potražnje u domaćem gospodarstvu.
Odvojeni podaci objavljeni u srijedu istaknuli su gospodarske izazove s kojima se Peking suočava na domaćem tržištu, uključujući dugotrajan pad tržišta nekretnina i slabu osobnu potrošnju.
Cijene novih nekretnina ponovno su pale, iako je pad od 0,1 posto u lipnju bio nešto blaži nego prethodnog mjeseca.
Maloprodaja je, međutim, u lipnju porasla za jedan posto, što je poboljšanje u odnosu na pad od 0,6 posto zabilježen u svibnju.
Fabien Yip, tržišna analitičarka na investicijskoj platformi IG, izjavila je za BBC da kineska poduzeća apsorbiraju veće troškove energije i sirovina “jer je potražnja potrošača preslaba da bi podnijela više cijene”.
Dodala je da će situacijom biti sve teže upravljati što rat s Iranom bude dulje trajao.
Carinski podaci za lipanj, objavljeni u utorak, pokazali su da je kineski tehnološki izvoz potaknut rastućom globalnom potražnjom za poluvodičima potrebnima za napajanje podatkovnih centara umjetne inteligencije.
Velik poticaj izvozu dala je i rastuća potražnja za kineskim električnim vozilima, a mjesečni izvoz automobila prvi je put premašio milijun vozila.
(Fena | Foto: Pexels)
