Izmjenama Prekršajnog zakona uvode se veće maksimalne novčane kazne, a od 1. srpnja 2027. godine i obvezno tonsko snimanje glavnih rasprava, zbog čega će se morati tehnički opremiti dodatnih 212 sudnica.
To je istaknuo ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan u Hrvatskom saboru.
Veće novčane kazne i obvezno snimanje sudskih rasprava
Ministar je naglasio da se izmjenama zakona povećava maksimum propisane novčane kazne za izdavanje obveznog prekršajnog naloga, koji će umjesto dosadašnjih 663,61 euro iznositi 1000 eura.
Isto tako, povećava se maksimum novčane kazne s 265,45 eura na 390 eura za prekršaje za koje se kazna može naplatiti na samom mjestu počinjenja prekršaja. Novost je, u odnosu na mogućnost izdavanja pisanog ili izricanja usmenog upozorenja počinitelju, i prijedlog da se poveća maksimum propisane novčane kazne sa 132,72 eura na 300 eura.
Ministar Habijan posebno izdvaja ukidanje mogućnosti plaćanja dvije trećine novčane kazne koja je izrečena u samoj presudi kojom se okrivljenik proglašava krivim, kao i u presudi kojom se odbija prigovor i potvrđuje prekršajni nalog.
Kao rezultat primjene ovih instituta, bit će smanjenje samog broja predmeta u prekršajnom postupku pred sudovima, rekao je Habijan.
Najavio je i obvezno tonsko snimanje glavne rasprave:
To je dodatnih 212 sudnica koje moramo tehnički opremiti kako bismo 1. srpnja sljedeće godine omogućili da se ovakav vid vođenja rasprave uvede u sve naše sudnice, istaknuo je ministar.
Oporba kritizira: Tehničko dotjerivanje, a ne reforma
U ime Kluba SDP-a, Sanja Bježančević istaknula je da zakon ne predstavlja reformu prekršajnog zakonodavstva, nego tek tehničko dotjerivanje sustava. Prema njezinim riječima, osnovni je problem to što građani nemaju osjećaj da pred institucijama ove države svi vrijede jednako. Dodala je i da se sudovi neće rasteretiti tako da se građanima financijski učini isplativijim odustajanje od ostvarivanja svojih prava, nego tako da postupci budu učinkoviti, razumni, predvidivi i pravedni.
Država ne bi svojim građanima smjela slati poruku koju ovdje šalje: ako platiš odmah, proći ćeš bolje, poručila je Bježančević.
Marin Živković iz platforme Možemo! istaknuo je potrebu za evaluacijom zakona i prethodnih reformi:
Gotovo svaka reforma pravosuđa dolazila je s istim obećanjem da će postupci biti brži, a sustav učinkovitiji. Ovako nabadamo iz reforme u reformu, a da pritom ne znamo uklanjamo li uopće uzroke problema. Građani do sada baš i nisu osjetili neka značajna poboljšanja i to je glavni razlog tako lošoj percepciji pravosuđa u Hrvatskoj.
Živković se zalaže i za to da se jedinicama lokalne samouprave omogući podizanje iznosa za određene prekršaje kako bi uvele više reda u prostoru.
Bulj traži ukidanje kažnjavanja za HOS-ove oznake
U ime Kluba Mosta, Miro Bulj zatražio je od zakonodavca da odmah ukine kažnjavanje ljudi koji nose, kako kaže, legitimne HOS-ove oznake s pozdravom za dom spremni, čime se bespotrebno opterećuju prekršajni sudovi.
Danas se događa presedan da vi utjerujete… pravosuđe i policija, djeluje Božinovićeva policija pod pritiskom da ljude u Imotskom, Kaštelima, Sinju i drugim krajevima kažnjava zbog tih insignija. Kazna je četiri tisuće eura. Legitimna postrojba. Pa može li biti gore? Može li biti gore?, zapitao se Bulj.
HDZ brani izmjene, dio zastupnika upozorava na prava građana
Ljubica Lukačić (HDZ) pozdravila je izmjene Prekršajnog zakona za koje je uvjerena da će rasteretiti sudove i ubrzati postupke, što je vidljivo kroz uvođenje e-komunikacije, tonskog snimanja glavnih rasprava i većih maksimalnih novčanih kaznih.
Čuli smo danas puno puta da građani izražavaju sumnju prema pravosuđu i da nisu zadovoljni. Međutim, vidimo da Vlada čini sve kako bi postupci bili što brži i kako bi naši građani što prije ostvarili svoja prava i došli do pravde, poručila je Lukačić.
Damir Barbir (Klub Centra, NPS-a i GLASA) istaknuo je kako je riječ o zakonu iz kojeg se može zaključiti kako država postupa prema građaninu u najmasovnijem dijelu pravnog sustava, jer većina građana nikada neće završiti u kaznenom postupku. Iako pozdravlja digitalizaciju, smatra da se ona ne smije provoditi na štetu pojedinca.
Ne smije se dopustiti da država ubrza postupak tako da smanji stvarnu mogućnost obrane. Digitalizacija mora služiti pravima građana, a ne nekoj statistici sudova, poručio je Barbir.
Njegova kolegica iz Kluba, Marijana Puljak, također je pozdravila uvođenje novih tehnologija u pravosuđe, pa tako i umjetne inteligencije, ali uz naglasak da se na samom početku jasno definira što sustav smije, a što ne smije raditi.
(Hina | Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL)
Onog HOS-a koji vodi KOS-ovac Skejo ?