Država kreće u borbu protiv lažnih i kupljenih diploma

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatra Izvješće o javnom saslušanju o akreditaciji i kontroli visokoškolskih ustanova u BiH. U njemu Povjerenstvo za borbu protiv korupcije ovoga doma predlaže sveobuhvatnu reformu sustava akreditacije, kontrole kvalitete i nadzora nad visokoškolskim ustanovama.

Izvješće se odnosi na javno saslušanje novinara, istraživača, rukovodstva i Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH, v. d. rektora Europskog sveučilišta KALOS Tuzla, ministra obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, predstavnika Ministarstva civilnih poslova BiH i direktora Agencije za zaštitu osobnih podataka u BiH.

Obrazovanje je javni interes, a ne biznis

Povjerenstvo je predložilo više zaključaka, među kojima je i stav da obrazovanje ne smije biti biznis, već javni interes od najvišeg značaja, te da sva ostvarena sredstva u visokoškolskom obrazovanju trebaju biti usmjerena na:

  • Nastavni proces
  • Znanstvenoistraživački rad
  • Razvoj nastavnog kadra
  • Unaprjeđenje uvjeta studiranja

Jednim od zaključaka pozivaju se nadležne zakonodavne institucije da propišu obvezu svim visokoškolskim ustanovama da najmanje jednom godišnje javno objavljuju popis diplomiranih studenata, magistara i doktora znanosti koji su stekli zvanje u prethodnoj akademskoj godini, s podacima o studijskom programu, stečenom zvanju i datumu izdavanja diplome, u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka.

Zahtjev za uvođenjem javnog registra diploma u roku od 90 dana

Predloženo je i da Vijeće ministara BiH i nadležne institucije pokrenu sveobuhvatnu reformu sustava akreditacije, kontrole kvalitete i nadzora nad visokoškolskim ustanovama, uključujući preispitivanje uloge, nadležnosti i odgovornosti Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH.

Povjerenstvo traži i da Vijeće ministara BiH u roku od 90 dana pripremi i Parlamentarnoj skupštini BiH dostavi prijedlog zakonskog rješenja ili drugih mjera za uspostavljanje javnog registra svih zaposlenih u institucijama BiH. Taj registar bi sadržavao podatke o:

  • Stručnoj spremi
  • Nazivu visokoškolske ustanove na kojoj je diploma stečena
  • Godini stjecanja diplome (u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka)

Poziv na utvrđivanje kaznene i koruptivne odgovornosti

Jednim od zaključaka pozivaju se Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH, nadležna tužiteljstva, porezne uprave, inspekcije i drugi nadležni organi da, u okviru svojih nadležnosti, poduzmu aktivnosti radi utvrđivanja eventualne kaznene, koruptivne i financijske odgovornosti u području visokog obrazovanja.

To se, kako je navedeno, odnosi na nezakonito stjecanje i izdavanje diploma, zlouporabe u postupcima akreditiranja i licenciranja, kao i ispitivanje novčanih tokova visokoškolskih ustanova kod kojih su utvrđene ozbiljne nepravilnosti.

Predloženo je i da nadležne zakonodavne institucije razmotre mogućnost da se studijski programi iz područja medicine, zdravstva, pedagoških i nastavničkih, kao i pojedinih tehničkih znanosti od posebnog javnog značaja, izvode isključivo na javnim visokoškolskim ustanovama dok se ne uspostave učinkoviti i kontinuirani kontrolni mehanizmi u sustavu visokog obrazovanja.

Zastrašujuće razmjere problema: Slučaj sveučilišta KALOS

Predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije Branislav Borenović kazao je da je riječ o, kako je naveo, zastrašujućim razmjerima problema u obrazovanju.

Radi se o trgovini diplomama, kupovini znanja, nenormalnoj gladi za profitom ljudi koji ne prezaju od toga da se zbog novca igraju s najvećim potencijalom društva u kojem živimo, a to su znanje i obrazovanje, rekao je Borenović.

Ocijenio je da je ovo posljednji trenutak da institucije na svim razinama ozbiljno reagiraju, dodajući da će, ukoliko se dozvoli da takve pojave prođu bez adekvatne reakcije, društvo postati besmisleno.

Govoreći o slučaju Europskog sveučilišta KALOS Tuzla, Borenović je naveo da su nadležne institucije Tuzlanskog kantona 2022. godine oduzele licencu medicinskom fakultetu tog sveučilišta, ali da je, prema informacijama iznesenim tijekom javnog saslušanja, usprkos tome nastavljen upis studenata.

Bez obzira što im je oduzeta licenca, oni upisuju 2024./2025. školske godine 181 studenta medicine na tom privatnom sveučilištu, gdje taj upis košta 10.000 KM, rekao je Borenović.

Dodao je da Povjerenstvo raspolaže i informacijama o sličnim slučajevima u drugim dijelovima BiH, uključujući Bosansko-podrinjski kanton Goražde, te ocijenio da nadležne institucije moraju reagirati kako bi se zaštitio sustav visokog obrazovanja.

Skrivanje iza zaštite osobnih podataka je neprihvatljivo

Zastupnica Rejhana Dervišević kazala je da je njezin prijedlog za hitnu proceduru izmjena Zakona o zaštiti osobnih podataka bio u skladu sa zaključcima Komisije, jer bi, prema njezinim riječima, predstavljao antikoruptivni mehanizam.

Vrijeme je da konačno upalimo svjetlo tamo gdje vlada mrak, a najgušći mrak je tamo gdje se prodaju i sakrivaju diplome, rekla je Dervišević.

Zastupnik Midhat Čaušević ocijenio je da je ova tema dobila značaj i u javnom prostoru u BiH, te da je Povjerenstvo uradilo posao koji su, kako je rekao, institucije trebale uraditi mnogo ranije. Dodao je da je neprihvatljivo pozivati se na zaštitu osobnih podataka kako bi se prikrivale radnje koje su, prema njegovim riječima, pogubne za društvo.

(Fena | Foto: Fena)





9 komentara

  • Drzava krece ,a ta ista drzava glavna u kupovanju diploma svojim kcerima ,sinovima ,zetovima ,nevjestama 😂😂

  • Opet puštaju maglu,pa po koji put tražite lažne diplome?Vi ste napravili lažna učilišta a sad tražite lažne diplome.

    • Ama neće država protiv ovih što su kupili diplome sinovima,kcerima i zetovima već će gonjati ove jadnike što vraćaju kredit po 10 g za te nakve ko fol diplome.
      Hahahhahaah,smijurija,svaka dalabu završila fakultet,ono on iz Mostara a završio fakultet u Banja Luci ili obrnuto.De bola…..

  • Oce li morat vratit pare ovi sto su godinama radili u drzavnim firmama EPHZHB, Eronet itd s laznim diplomama iz Travnika, Kiseljaka, Banja Luke itd? Znam ih iz Oklaja bar 20. Ali su na misi redovni, jedino to mozda ponistava sto su kupili fakultet. Ispovidili su se.

  • Komu se folirate, znam ih osobno dvadesetak iz Širokog koji su stekli takve diplome, znam i preko koga i kako. To je bio uvjet da zadrže radno mjesto, tj. da ga uzurpiraju. I netko je na tome paru zaradio.

  • Hahahahahahahha…
    Pa tko ce onda ostat.
    Ovo ti je tresla se brda rodio se mis.
    Nista od oviga na kraju nece biti.

  • Imali li među takvima što navodno liječe ko Izetbegovića kobila i još dalje što neznani napisati ni uputnicu za bolnicu

Komentiraj: