Europska unija od 1. srpnja uvodi privremenu carinu od tri eura za sve internetske pošiljke u vrijednosti do 150 eura.
U Bosni i Hercegovini se ta mjera neće primjenjivati. Ekonomisti ne isključuju mogućnost da internetski kupci neizravno osjete posljedice kroz povećanje poštarine i duže čekanje, zbog eventualnog mijenjanja ruta.
Nova carinska pristojba od tri eura na pakete izvan Europske unije mogla bi poskupjeti jeftinu robu koja se naručuje putem interneta. Tim prije što se na svaki različiti artikl plaća po tri eura plus PDV.
U Upravi za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UNO BiH) kažu da ostaje na snazi pravilo da se ne carine paketi u vrijednosti do 300 maraka.
Građani ne žele da se carina na male pakete uvede u Bosni i Hercegovini, jer će povećati cijene.
Iako kupci iz Bosne i Hercegovine neće osjetiti izravne posljedice nove mjere Europske unije, ekonomski stručnjaci ne isključuju moguće povećanje cijene isporuke i duže čekanje.
Neizravno neka posljedica koja se može dogoditi je da će sve pošiljke Temu mijenjati rute kuda ide ta roba pošto ima dosta logističkih skladišta u Nizozemskoj, Češkoj i Poljskoj, ističe ekonomist Davud Bećirović.
Kada pogledate 6 milijardi paketa koji stižu u Europu i pomnožite s tri eura, onda vidite da su to ozbiljni novci, zaključuje ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Stav privrednika je da neoporezivanje internetskih paketa do 300 maraka uništava domaću proizvodnju, jer ne mogu biti konkurentni jeftinoj robi koja uglavnom dolazi iz Kine.
Temu aplikacija, ne može biti cipela 5 maraka. Ona je od reciklirane plastike. Za 6 mjeseci je Centralna banka rekla da je Temu milijardu maraka prodao robe u BiH, što znači da je BiH izgubila 170 milijuna maraka od PDV–a, govori direktor tvornice obuće Marinko Umićević za Bhrt.ba.
Prema podacima Agencije za poštanski promet, putem internetskih platformi u Bosnu i Hercegovinu je u prošloj godini stigao 2,1 milijun paketa u vrijednosti do 300 maraka, koji ne podliježu carinjenju.
(www.jabuka.tv | Foto: snimka zaslona / Facebook / ilustracija)
Žalosno je u što smo se pretvorili, gomilamo u kućama tuđe plastično smeće, obuvamo i oblačimo platiku, spavamo i pokrivamo se platikom, trujemo sami sebe i okoliš. Barem pola toga što se kupi nikome ni ne treba, kupuje se samo zato što je jeftino i onda se čudimo što smo generalno svi bolesniji.
Da to je upravo tako. Mi svega imamo i nebi trebali nista stranog jedino sto nam fali cega nemamo : fali nam pameti da shvatimo bi trebali straznjicu da pomaknemo i da zdravije zivimo.
Žalosno je što se žalimo, a kupujemo to iako piše da je od reciklirane plastike.
Tako je a to je u većini slučajeva kancerogeno.. da je sreće ta bi se platforma zabranila..