Popularni dodatak za zglobove, koji godišnje uzima više od 40 milijuna ljudi, povezuje se s bržim prijelazom iz prvih problema s pamćenjem u punu Alzheimerovu bolest, i s 25 posto većim rizikom od smrti kod onih koji su već oboljeli, pokazuje nova studija.
Glukozamin, jedan od najraširenijih dodataka prehrani za bolove u zglobovima, mogao bi imati neočekivanu i zabrinjavajuću nuspojavu.
Nova studija znanstvenika sa Sveučilišta na Floridi, objavljena u uglednom časopisu Nature Metabolism, povezuje ga s ubrzanim gubitkom pamćenja kod osoba s Alzheimerovom bolešću.
Važno je odmah naglasiti: riječ je o povezanosti, a ne o dokazu da glukozamin izravno uzrokuje pogoršanje. No nalazi su dovoljno snažni da su istraživači pozvali na oprez.
Tim je analizirao anonimizirane medicinske kartone 24.000 pacijenata s demencijom i 41.000 osoba s blagim kognitivnim oštećenjem, najranijom fazom gubitka pamćenja.
Pokazalo se da su oni s blagim kognitivnim oštećenjem koji su uzimali glukozamin imali 25 posto veću vjerojatnost da prijeđu u punu Alzheimerovu bolest.
Kod pacijenata koji su već bolovali od Alzheimera, oni koji su uzimali glukozamin imali su 25 posto veći rizik od smrti unutar pet godina od onih koji ga nisu uzimali.
Glukozamin svake godine uzima više od 40 milijuna ljudi, mnogi od njih starije dobi, navodi voditelj istraživanja Ramon Sun, upozoravajući na razmjere problema upravo u skupini koja je najizloženija riziku od demencije.
Pokusi na miševima potvrdili mehanizam
Da bi provjerili što se događa, znanstvenici su proveli i pokuse na genetski modificiranim miševima sa simptomima nalik Alzheimerovoj bolesti. Hranjenje tih miševa glukozaminom pogoršalo je gubitak pamćenja, dok kod zdravih miševa dodatak nije imao nikakav učinak.
Problem leži u procesu koji se naziva hiperglikozilacija. Kod oboljelih od Alzheimerove bolesti lanci šećera zvani N-glikani prekomjerno se nakupljaju na moždanim stanicama i proteinima. Zbog tog suvišnog šećernog ovoja proteini počinju zakazivati, što vodi do odumiranja stanica i gubitka pamćenja.
Što studija ne može dokazati
Budući da je riječ o opservacijskoj studiji temeljenoj na kartonima pacijenata, ona ne može dokazati uzročno–posljedičnu vezu, već samo poveznicu.
Klasično kliničko ispitivanje, u kojem bi se pacijentima s demencijom namjerno davao glukozamin, bilo bi neetično.
Zato znanstveni tim sa Sveučilišta na Floridi planira pratiti bolesnike koji su sami prestali uzimati ovaj dodatak, kako bi utvrdili usporava li to propadanje pamćenja. Istodobno testiraju spojeve koji blokiraju nakupljanje šećera na moždanim stanicama te istražuju i druge slične dodatke prehrani.
Za kognitivno zdrave osobe glukozamin, prema dosadašnjim spoznajama, ostaje siguran, kod njih su ga raniji podaci čak povezivali s nižim rizikom od demencije. No za mozak koji već propada, upozoravaju autori, mogao bi biti štetan.
(www.jabuka.tv | Foto: Pexels)
