Autocesta prema EU ponovno u fokusu: Projekt vrijedan više od milijardu KM

Autocesta granica RH – Orašje – Brčko – Tuzla ponovno je aktualizirana nakon što su JP Autoceste FBiH raspisale novi natječaj za projektiranje dionice Orašje – Brčko.

Riječ je o jednom od najvećih planiranih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini, o kojem se govori već desetljećima.

Ukupna duljina planirane autoceste iznosi oko 61 kilometar, a trasa bi povezala Tuzlu, Brčko i Orašje s granicom Republike Hrvatske, odnosno s prometnom mrežom Europske unije.

Stare procjene blizu milijarde KM

Prema ranijim planskim dokumentima do kojih je došao BiznisInfo.ba, ukupna vrijednost izgradnje kompletne autoceste procjenjivana je na oko 856,5 milijuna KM bez PDV-a.

Međutim, te su procjene rađene prije nekoliko godina, pa bi stvarna cijena danas gotovo sigurno bila znatno veća i mogla bi premašiti milijardu KM.

U međuvremenu su značajno porasle cijene građevinskog materijala, rada, energenata, čelika i betona, ali i troškovi izgradnje mostova, vijadukata i tunela.

Koliko bi koštale pojedine dionice?

Autocesta je podijeljena u više lotova.

Dionica Orašje – Brčko – Maoča ranije je procjenjivana na oko 417,5 milijuna KM.

• LOT 1 Orašje – Brčko kroz Federaciju BiH: oko 209 milijuna KM
• LOT 2 Brčko – Maoča kroz Brčko distrikt: oko 208,5 milijuna KM

Drugi dio autoceste, od Maoče prema Tuzli, kroz Federaciju BiH, procjenjivan je na oko 439 milijuna KM.

Ta dionica podijeljena je na više lotova:

• LOT 3 Maoča – Majevica: 44 milijuna KM
• LOT 4A Majevica – Čanići: 213 milijuna KM
• LOT 4B Majevica – Čanići, drugi dio: 73 milijuna KM
• LOT 5 Čanići – Šićki Brod: 109 milijuna KM

Na ovoj trasi planirani su brojni zahtjevni objekti, uključujući tunele, mostove, petlje i odmorišta.

Važna veza Tuzle prema Hrvatskoj i EU

Autocesta Orašje – Tuzla smatra se jednim od ključnih budućih infrastrukturnih projekata u Federaciji BiH.

Njezina izgradnja omogućila bi Tuzli, kao jednom od najvećih industrijskih i energetskih centara države, izravniju prometnu vezu prema Hrvatskoj, Europskoj uniji i paneuropskim koridorima.

Trasa bi išla paralelno s Koridorom 5C, ali znatno istočnije, a prema Hrvatskoj bi se povezivala na području Županje i dalje prema mreži europskih autocesta.

Novi natječaj za projektiranje pokazuje kako se projekt, nakon dugogodišnjeg zastoja, ponovno pokušava vratiti u fokus infrastrukturnog razvoja Federacije BiH, prenosi Biznis.info.

(www.jabuka.tv | Foto: Biznis.info)