U Mostaru je održana dvodnevna edukacija “Digitalna transformacija poslovanja: Od strategije do provedbe”, na kojoj je poručeno kako digitalizacija više nije pitanje budućnosti, nego proces koji već mijenja rad institucija, javne uprave i gospodarstva.
Edukacija je održana u četvrtak i petak, 14. i 15. svibnja 2026. godine, u organizaciji Udruge Medijski događaj – Media Event i u suradnji s Agencijom Promo Idea.
Riječ je o nastavku uspješne edukacije “Digitalna transformacija poslovanja”, održane u svibnju 2025. godine, na kojoj su predavači bili dr. sc. Ivan Markić sa Sveučilišta u Mostaru, Semir Dedić iz TechForge Labsa i dr. sc. Kristijan Sedak s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu.
Digitalna transformacija više nije opcija
U sklopu edukacije održan je stručni panel “Kako zaista provesti digitalnu transformaciju”, koji je okupio predstavnike institucija i poduzeća koja aktivno provode proces digitalne transformacije poslovanja.
Sudionici panela bili su Vjekoslav Lasić iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije ŽZH, Sonja Sušac iz JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar, Vedran Buhovac iz Vlade HNŽ-a i mr. sc. Ilija Trninić iz IDDEEA-e, dok je moderator panela bio dr. sc. Goran Dodig.
Na panelu je poručeno kako u današnjem poslovnom okruženju digitalna transformacija više nije opcija, nego nužnost. Organizacije koje se ne prilagode, istaknuto je, riskiraju zaostajanje za konkurencijom.
Također je naglašeno kako digitalna transformacija nije tema budućnosti, nego proces koji se već odvija i sve snažnije mijenja način rada javne uprave, institucija i gospodarstva u Bosni i Hercegovini.
“Idemo u dobrom smjeru”
Dr. sc. Boris Grbešić u ime organizatora istaknuo je kako digitalna transformacija više nije samo tehnološki trend, nego novi način razmišljanja, komuniciranja i poslovanja.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina nije u velikom zaostatku za Europom i svijetom kada je riječ o digitalnoj transformaciji.
Mislim da smo jako dobri, samo to nismo dovoljno marketinški dobro predstavili. Idemo u dobrom smjeru i u susret tome, a mnoge naše firme i poduzeća već su uvelike u tom procesu. Ne bih se složio da značajno kaskamo, rekao je Grbešić.
Lasić: Potrebno je jačati vlastite IT kapacitete
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Županije Zapadnohercegovačke Vjekoslav Lasić istaknuo je kako se u procesu digitalne transformacije suočavaju s nekoliko ključnih izazova.
Kao jedan od glavnih problema naveo je nedostatak edukacije i nedovoljnu svijest među državnim službenicima i namještenicima o tome što digitalna transformacija zapravo znači.
Prema njegovim riječima, često postoji i pogrešna percepcija da će uvođenje digitalnih alata dovesti do gubitka radnih mjesta, iako je cilj suprotan: omogućiti brži, učinkovitiji i kvalitetniji rad.
Jedan od izazova je nedostatak dovoljnih vlastitih IT kapaciteta, kako na razini Županije, tako i Federacije, pa možda i države. Potrebno je raditi paralelno na jačanju vlastite infrastrukture, a ne sve procese prepuštati outsourcingu. Također, važno je pitanje političke podrške za provedbu ovih procesa, kao i osiguravanje potrebnih financijskih sredstava, ustvrdio je Lasić.
Naglasio je kako postoji suradnja i s drugim županijama te da je ŽZH u proces digitalne transformacije ušla prema modelu Županije Sarajevo.
Županija Sarajevo je ipak bila lider u tome. Mi smo im se značajno približili, ako već nismo u istom rangu. Prema informacijama iz naših razgovora i stalne komunikacije, i Posavska županija također se okrenula digitalnoj transformaciji. Riječ je o projektu koji zajedno s UNDP-om provodimo kao pilot projekt digitalne transformacije javnog sektora u BiH, rekao je Lasić.
Platforma koja bi građanima skratila put do usluge
Govoreći o smjeru razvoja, Lasić je spomenuo sustave zemalja u okruženju, poput hrvatskog sustava e-Građani, kao primjer smjera u kojem se kreće digitalizacija javne uprave.
Pojasnio je kako UNDP razvija platformu koja bi trebala objediniti usluge koje u procesu digitalizacije nude županije, gradovi i općine.
Građani će putem te platforme moći vidjeti što je sve potrebno za, primjerice, izdavanje građevinske dozvole – koje je nadležno tijelo, koja je sudska pristojba, koja je dokumentacija, koji je rok rješavanja i osnovni podaci o referentu koji predmet vodi. Nakon što se svi registri uvedu i osigura njihova interoperabilnost, odnosno međusobna povezanost i komunikacija, omogućit će se digitalno podnošenje zahtjeva. Građani će putem svog elektroničkog identiteta moći predati zahtjev koji će automatski stići u nadležnu instituciju, pojasnio je Lasić.
Cilj je da se cjelokupni postupak završi putem iste platforme, bez potrebe da građani fizički odlaze na šaltere i obilaze različite urede, čime se skraćuje put do informacije i do rješenja.
Trninić: Kibernetička sigurnost jedan je od ključnih faktora
Savjetnik direktora Agencije za identifikaciju dokumenata, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine, mr. sc. Ilija Trninić, istaknuo je kako je proces digitalne transformacije u BiH u posljednje tri godine dobio značajan zamah.
Dodao je kako se BiH može pohvaliti dosadašnjim pothvatima u području digitalizacije.
Trninić je naglasio i kako IDDEEA veliki napor ulaže u područje kibernetičke sigurnosti, koje predstavlja jedan od ključnih čimbenika u procesu digitalne transformacije.
Glavni pokrovitelji događaja bili su Vlada Županije Zapadnohercegovačke i Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, dok su pokrovitelji bili Grad Mostar, Grad Široki Brijeg, Grad Ljubuški i Općina Posušje.
(www.jabuka.tv | Foto: Vlada ŽZH)








Šta ti znaš šta je IT…
Zna on sve jer je podoban.sto.manje zna to bolje.
Vezom došao, kako će znati.
I ono malo IT-ovaca što imaš u svom resoru doveo si u takvu poziciji da će ti otići čim uhvate priliku. Sretno s digitalizacijom bez adekvatnog kadra.
Otac partijas ,sin .itd ..dinastija nema sta
“Kao jedan od glavnih problema naveo je nedostatak edukacije i nedovoljnu svijest među državnim službenicima i namještenicima o tome što digitalna transformacija zapravo znači.”
Da upoznamo našeg ministra da je digitalna transformacija u pravosuđu počela 2007. godine i kontinuirano se provodi sve do danas.