Večera u restoranu trebala bi biti užitak, no nikad ne možemo biti sigurni koliko je čist ledomat ili je li osoba koja nam priprema hranu oprala ruke, a to može biti izvor problema.
Iako su bakterije posvuda i većina ih je bezopasna, neke mogu uzrokovati bolesti.
Stoga, ako postoje jednostavni koraci kojima se možemo zaštititi dok jedemo izvan kuće, zašto ih ne bismo primijenili? Upravo su o tome voditelji HuffPostova podcasta “Am I Doing It Wrong?” razgovarali s mikrobiologom Jasonom Tetroom, koji je otkrio što se sve može skrivati na stolovima i u kuhinjama čak i najuglednijih restorana.
Tijekom razgovora Tetro je otkrio koji je najprljaviji predmet u restoranu. Iznenađujuće, to nije ni kvaka na vratima toaleta ni posuda za sol.
Prije nekoliko godina obilazio sam razna mjesta po gradu u potrazi za najprljavijim predmetima. Kad bih ušao u restorane, to su uvijek bili jelovnici, rekao je Tetro, prenosi Index.
Problem nije jelovnik, već krpa za brisanje
Razlog tome nisu bili toliko sami jelovnici, koliko krpa kojom su ih čistili, objasnio je. Prečesto se jelovnici brišu prljavim krpama, koje samo šire bakterije s jednog predmeta na drugi, ili se pak sredstvima za čišćenje ne daje dovoljno vremena da počnu djelovati.
Možete koristiti deterdžent, možete koristiti dezinficijens, i to je sjajno. Ali ako ga našpricate na krpu, dezinficirali ste samo krpu. I da, možda ste dezinficirali mali dio krpe, dok je ostatak i dalje pun bakterija, pojasnio je Tetro. Ono što zapravo trebate učiniti jest uzeti dezinficijens, nanijeti ga izravno na jelovnik i pustiti da odstoji.
Sve piše u jelovniku: Kako u sekundi prepoznati loš restoran?
Ključno je vrijeme kontakta
Upravo je to vrijeme mirovanja ključno, a često se zanemaruje.
O tome se u medijima gotovo nikad ne govori kad je riječ o higijeni, a to je takozvano ‘vrijeme kontakta’, rekao je Tetro. Kad dezinficijens raspršite po površini, on mora ondje odstajati, što je i navedeno na deklaraciji proizvoda.
Vrijeme potrebno za potpunu dezinfekciju površine može varirati od 30 sekundi do 10 minuta. Ako se sredstvo obriše prije isteka propisanog vremena, ono možda neće pravilno djelovati.
Proveli smo jedno istraživanje, ne u restoranima, već u teretanama. Na dezinficijensu je pisalo ‘ostaviti 10 minuta’. Pitali smo korisnike: ‘Koliko dugo ostavljate dezinficijens da djeluje?’, a oni bi odgovorili: ‘Pa, našpricamo i obrišemo. Zašto?’. Rekli bismo im: ‘Pa, ovdje na etiketi piše 10 minuta’, na što bi oni samo rekli: ‘O, moj Bože’.”
Kako se zaštititi?
Srećom, tvrtke danas proizvode dezinficijense koji djeluju brže, a mnogi od njih temelje se na prirodnijim sastojcima.
Imamo sredstva napravljena od vodikovog peroksida i limunske kiseline, za razliku od nekih s imenima koja ne možete ni izgovoriti, napomenuo je Tetro.
Ipak, velik broj ljudi koji rukuju jelovnicima, u kombinaciji s pogreškama pri čišćenju, znači da pri svakom odabiru jela vjerojatno dolazimo u kontakt s velikom količinom bakterija.
Kad brišete jelovnik, morate osigurati to vrijeme kontakta. Naravno, najbolja opcija je korištenje dezinfekcijske maramice na 30 sekundi. No, ako to ne radite neprestano nakon svakog korištenja, jelovnici će i dalje biti najprljavije mjesto u restoranu, zaključio je.
Budući da je teško znati kako je jelovnik očišćen, ako uopće jest, najbolji način zaštite je oprati ruke ili upotrijebiti dezinficijens nakon što ste ga koristili. Ako na stolu postoji jelovnik u obliku QR koda, sigurnije je koristiti njega.
Ista pravila čišćenja trebalo bi primjenjivati i kod kuće. Kada koristite dezinfekcijska sredstva, pročitajte deklaraciju i pustite ih da djeluju onoliko dugo koliko je propisano kako bi u potpunosti obavila svoju zadaću.
(www.jabuka.tv)
