Brammertz oštro: Ratni zločinci slobodno šetaju regijom, više od 1.000 neriješenih predmeta

Tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Serge Brammertz razgovarao je danas s predstavnicima Udruge “Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa” i “Udruženja žrtava i svjedoka genocida”.

Brammertz je nakon sastanka kazao da postoji potreba za nastavkom rada tog tijela i nakon isteka njegova mandata krajem lipnja, ističući da je podrška pravosuđu u regiji i dalje neophodna.

Nakon sastanaka s predstavnicima pravosuđa, diplomatske zajednice i organizacija žrtava u Bosni i Hercegovini, susreti sa žrtvama i preživjelima su najvažniji jer podsjećaju na značaj procesuiranja ratnih zločina, izjavio je Brammertz.

Najavio je da će početkom lipnja u New Yorku biti održani razgovori u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda o budućnosti Mehanizma, koji bi trebao donijeti odluku o eventualnom produljenju mandata i daljnjem obliku njegova djelovanja.

Govoreći o radu tužiteljstava, naveo je da napredak nije zadovoljavajući te da procesuiranje ratnih zločina i dalje ide sporije nego što bi trebalo, uz nedovoljno učinkovitu regionalnu suradnju.

Istaknuo je da je tijekom sastanka s glavnim tužiteljem razgovarano o prioritetima nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina, kao i o više od 1.000 predmeta protiv nepoznatih počinitelja.

Velik broj osumnjičenih za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini živi slobodno u drugim državama regije, prije svega u Srbiji i Hrvatskoj, dok je razina regionalne suradnje na najnižoj razini u posljednjih više godina, kazao je Brammertz.

Tijekom sastanaka razgovarano je o arhivu i zgradi Tribunala kao i o slučaju ratnog zločinca Ratka Mladića, iako, kako je kazao Brammertz, ta pitanja nisu u izravnoj nadležnosti Mehanizma.

Predstavnica Udruženja “Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa” Munira Subašić naglasila je da je s Brammertzom razgovarano o potrebi za očuvanjem arhivske građe i zgrada u Haagu u kojima su vođeni postupci za ratne zločine, a koji, prema mišljenju žrtava, trebaju biti zaštićeni i trajno obilježeni kao mjesta gdje je ostvarivana pravda, po uzoru na slične međunarodne primjere.

Podvukla je da Ratko Mladić mora ostati u zatvoru do kraja života jer je to jedino pravedno, posebno imajući u vidu majke koje nikada nisu pronašle ni posmrtne ostatke svoje djece.

S druge strane nismo zadovoljni radom Tužiteljstva Bosne i Hercegovine. Tužitelji se mijenjaju prije nego što završe mandate, predmeti se iznova pokreću, a institucija se, umjesto stručnog rada, pretvara u prostor političkog utjecaja, gdje značajan broj zaposlenih ne obavlja posao na način na koji bi trebao, kazala je Subašić.

Pravosudni čvor u BiH: Gotovo 300 optuženika za ratne zločine nedostupno, kriju se u susjednim državama

Prema njezinim riječima, takva praksa usporava procesuiranje ratnih zločina i ostavlja prostor za politički utjecaj na rad pravosuđa. Dodala je da sudske institucije također ne pokazuju značajno bolju učinkovitost u rješavanju ovih predmeta.

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović napominje da je u proteklim mjesecima vođeno više sastanaka s predstavnicima međunarodnih institucija, uključujući Vladu Nizozemske i nadležne komisije, s ciljem pronalaska modela za očuvanje arhivske građe i njezina ostanka u okviru postojeće zgrade.

Kako je kazao, ideja je da zgrada ostane sačuvana u svom izvornom obliku kao trajni podsjetnik na procese u kojima je, nakon više od tri desetljeća, ostvarena pravda za žrtve, te da se kao primjer dobre prakse razmatra model sličan Nurnberškom procesu, gdje je sačuvana arhivska i memorijalna komponenta procesa, kako bi buduće generacije imale uvid u povijesne događaje.

(Fena)