Mnoge ruralne zajednice u SAD-u snažno se protive izgradnji infrastrukture za umjetnu inteligenciju. Taj otpor stvara politički pritisak na Bijelu kuću zbog straha lokalnog stanovništva od gubitka vode i rasta troškova energije.
U okrugu Tazewell u Illinoisu, poljoprivrednik Michael Deppert ovisi o podzemnim vodama za navodnjavanje svojih polja bundeve, kukuruza i soje. Prijedlog izgradnje podatkovnog centra udaljenog svega desetak kilometara izazvao je strah da će postrojenje iscrpiti isti akvifer i ugroziti čistu pitku vodu.
Nakon žestoke kampanje lokalnog stanovništva, projekt je obustavljen.
Ne možete samo leći i dopustiti svima da rade što god žele, poručio je Deppert.
Ruralna Amerika kao nova meta
Podatkovni centri, koji su se nekada nalazili isključivo uz velike gradove, sele se u poljoprivredna područja zbog jeftinog zemljišta i poreznih olakšica. Prema podacima Pew Research Centera, čak 67 % planiranih centara predviđeno je za ruralna područja, dok se trenutno 87 % postojećih nalazi u urbanim zonama.
Miquel Vila, analitičar u Data Center Watchu, ističe kako su ruralne zajednice postale primarna meta. U posljednje tri godine u SAD-u je izgrađeno više od 160 novih centara fokusiranih na AI, što je porast od oko 70 %.
Ovaj trend stvara probleme administraciji Donalda Trumpa. Čak 78 % američkih okruga ovisnih o poljoprivredi glasalo je za njega 2024. godine, a republikanski stratezi strahuju da bi podrška razvoju AI-ja mogla otuđiti njihovo ključno biračko tijelo uoči izbora za Kongres.
Sukob ekonomskih vizija
Dok Bijela kuća i tehnološki divovi vide podatkovne centre kao ključ za zadržavanje američke prednosti u globalnoj utrci za AI, poljoprivrednici strahuju za resurse.
Sid Miller, povjerenik za poljoprivredu u Teksasu, upozorava da nekontrolirano širenje na plodne oranice predstavlja izravnu prijetnju opskrbi hranom.
Situacija na terenu je ipak podijeljena. Neki farmeri vide priliku u prodaji zemlje po cijenama koje su pet do deset puta veće od tržišnih.
Jamie Walters iz DeKalba zakupio je stotine hektara za solarne panele koji će napajati centre.
Kukuruz može donijeti 100 dolara po hektaru u dobroj godini, dok solarna energija donosi tisuće, objašnjava Walters, dodajući kako je “oprezni optimist” jer novi sustavi hlađenja troše manje vode.
Problem potrošnje vode i struje
Potrošnja resursa ostaje najspornija točka. Prosječni AI centar troši količinu vode usporedivu s potrebama manjeg grada.
- Voda: do 2028. godine predviđa se da će “hyperscaler” centri trošiti između 16 i 33 milijarde galona vode godišnje.
- Energija: podatkovni centri će do 2030. godine trošiti polovicu od ukupno potrebnog dodatnog kapaciteta električne energije u SAD-u.
- Troškovi: cijene struje za građane već su porasle za prosječno 6 %, a u saveznim državama s mnogo centara, poput Pennsylvanije, čak 19 %.
Ekološke skupine poput Sierra Cluba upozoravaju na nedostatak transparentnosti i potencijalno zagađenje zraka zbog plinskih elektrana koje tvrtke grade uz centre, piše Financial Times.
Iako čelnici poput Sama Altmana tvrde da su problemi s potrošnjom vode “prenapuhani“, podaci o energetskom opterećenju mreže sugeriraju da će pritisak na lokalne zajednice samo rasti.
(www.jabuka.tv | Foto: X)
