Hrvatska ima crkvu iz 9. stoljeća koju svojataju Srbi: Nalazi se usred ničega, a okružena je s 1.100 grobova

Smještena uz sam izvor rijeke Cetine, u selu Cetina (općina Civljane, Šibensko-kninska županija), samo osam kilometara sjeverozapadno od Vrlike, ruševine crkve sv. Spasa predstavljaju jedan od najvažnijih i najbolje očuvanih spomenika ranosrednjovjekovnog sakralnog graditeljstva u Hrvatskoj.

Ova predromanička crkva iz zadnje četvrtine 9. stoljeća svjedoči o vremenu formiranja hrvatske države pod knezom Branimirom, o karolinškim utjecajima i o bogatoj grobljanskoj kulturi starohrvatskog doba.

Povijest i donator

Crkvu je podigao cetinski župan Gastika (Gostiha) kao privatnu zadužbinu “za spas duše svoje, majke mu Nemire i sinova”.

To potvrđuje latinski natpis na arhitravu oltarne pregrade, koji je 1949. godine pronašao Stjepan Gunjača.

Crkva je posvećena Kristu Spasitelju (otud naziv sv. Spasa). Datiranje u 9. stoljeće potvrđeno je arheološkim i stilskim analizama (Ivo Petricioli i dr.).

Prvi pisani spomen datira iz 1185. godine na Splitskom crkvenom saboru. Nakon osmanskih prodora u 15. stoljeću crkva je oštećena i pretvorena u ruševinu, ali ju je lokalno stanovništvo nastavilo poštovati. Danas je zaštićeno kulturno dobro.

Arhitektura

Crkva je jednobrodna s trolisnim svetištem i iznimno rijetkim westwerkom, dvokatnim zvonikom na zapadnom ulazu, najstarijim sačuvanim u hrvatskom srednjovjekovnom graditeljstvu.

Zidovi su od lomljenca s kontraforima. Danas nema krova, pa posjetitelji stoje na travnatom podu pod otvorenim nebom – doživljaj koji mnogi opisuju kao meditativan i snažan.

Arheološka istraživanja i nekropola

Istraživanja su započela krajem 19. stoljeća (fra Lujo Marun), a sustavno ih je proveo Stjepan Gunjača 1948.–1954.

Oko crkve je otkrivena velika starohrvatska nekropola s preko 1.100–1.162 grobova (10.–16. stoljeće).

Nalazi (nakit, oružje, pozlaćeni pojas s figurama, karolinška kadionica) čuvaju se u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

Spor oko vjerske pripadnosti

Crkva sv. Spasa često je predmet nacionalno-vjerskog spora između hrvatske katoličke i srpske pravoslavne strane.

Crkva je izgrađena u 9. stoljeću, prije Velikog raskola 1054. godine, u zapadnom (rimskom) kršćanskom obredu.

Arhitektura (westwerk, latinski natpis, pleter, tip gradnje), donator (hrvatski župan) i kontekst Branimirove Hrvatske jasno je svrstavaju u starohrvatsku katoličku / predromaničku baštinu.

Engleska Wikipedia i većina hrvatskih znanstvenika (Gunjača, Petricioli, Marasović) klasificiraju je kao “Pre-Romanesque Roman Catholic church”.

Srpska pravoslavna crkva (i dio srpske historiografije) tvrdi da je crkvu podigao bosanski kralj Tvrtko I. krajem 14. stoljeća kao pravoslavnu (Vaznesenje Gospodnje / Sveti Spas).

Argumentiraju orijentacijom oltara prema istoku i kasnijim pravoslavnim grobovima.

Ova teza potječe iz 19./20. stoljeća (npr. Nikodim Milaš) i arheološki je opovrgnuta – crkva i grobovi datiraju najkasnije u 10. stoljeće.

Nakon doseljenja pravoslavnog stanovništva iz Bosne u 17. stoljeću, ruševine i groblje koristili su pravoslavci, što je dovelo do zabune. U selu postoji i nova pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg iz 1940. godine.

Spor je eskalirao u 20. stoljeću, uključujući pokušajepreotimanja“, postavljanje ograda i političke napise. Danas groblje sadrži grobove obje vjere, ali to ne mijenja podrijetlo izvorne građevine iz 9. stoljeća.

Zašto posjetiti?

Crkva sv. Spasa nije samo ruševina – ona je živi svjedok hrvatskih korijena i kršćanskog jedinstva prije raskola.

Okružena grobljem, dinarskim obroncima i na rubu Parka prirode Dinara, pruža spoj prirode, povijesti i tišine. Idealno za one koji traže autentičan doživljaj dalmatinske zagore – kombinirajte s Velikim vrilom Cetine ili planinarenjem.

Ako prolazite kraj Vrlike ili Perućkog jezera, svakako skrenite. Ovo je kamen koji priča priču o našim zajedničkim kršćanskim počecima, unatoč svim kasnijim sporovima i interpretacijama.

(www.jabuka.tv | Foto: Martina Hrupić / Putnikofer.hr)





38 komentara

  • To je hrvatska crkva povijest je poznata, najzanimljivije je što se u podu crkve nalaze stećci koji su starij od crkve što je dokaz o starosti stećaka a u domovinskom ratu je uništen ukrasni pleter koji govori o planu neprijateljske politike a nije samo ta crkva ima ih jos koje svojataju

    • Teško da je i Hrvatska i Srpska. U 9. veku crkva je bila jedinstvena, hrišćanska. Tek u 11. veku dolazi do raskola.

  • Nije tačno, ovo je bila prva džamija u Hrvatskoj, nego su je kasnije pretvorili u crkvu, iako se zna što je bilo, i kako je bilo!

  • Tipično! Srbi svojataju sve što bi mogli a poturice prepisuju od njih. Sve što je od davnina Hrvatsko trebali bi prepisati ili jednim ili drugim

  • Pa srbi su u to vrijeme jos silazili sa drvveć i učili hodati a na nase prostore poceli dolaziti tek u 17 st i oni to znaju al vole oko svega raditi mitove pa su tako sve svoje izgubljene ratove pretvorili u pobjede tj mitove,imali su 90tih svo oruzje ovog svijeta samo nisu svjesni da boj ne bije svjetlo oruzje nego srce u junaka sto oni nikad nisu imali

    • Kad su SRBI imali državu,Zakon,vojsku,crkvu,veru i jezik,hrvati su bili plaćenie sluge velikim.
      Po koji se isticao,dobio čak i titulu,ali su ga njegovi baŝ zbog toga smatrali izdajnikom.
      Prva hrvatska država je NDH, klanica.
      Druga samostalna hrvatska država je ova sadaŝnja.
      Ni jednu drugu samostalnu džavu u istoroji nisu imali.
      Sce ostalo su mitomanske izmiŝljotine.
      Vatikan vam je blizak,nađite u njihovim arhivama svoju povijest

      • Pa u Vatikanu su i nađeni dokazi o hrvatskom kraljevstvu u devetom i 10 stoljeću…. Šta kaže vaša mitomanija o suradnji sa otomanima? Jeste tu bili sluge ili gospodari?

  • Srbi nemaju niti jedan spomenik preko Drine prije dolaska Turaka.To je povijesna činjenica.Koju je Fr Dominik Mandić dokazao u svojoj povjesti Hrvata.A izvori su mu bili Vatikanske katakombe gdje je proveo osam godina izrraživajuć povijesne arhive.A zatim je otišao u Čikago gdje je napisao svoje djelo.Žalosno je da strahovito malo Hrvata to čita.

  • Tada nije bilo pravoslavlja nastaje šizmom 1054g i ovo je katedrala onog doba karolinškog zapadnog utjecaja tlocrt crkve sve govori, to sto je oltar okrenut prema istoku nema veze i zagrebačkoj katedrali je okrenut oltar prema istoku pa nije pravoslavna to nije argument.

  • Oa pobogu dali ste pročitali cijeli članak koji objašnjava sve…….crkva je izgrađena prije raskola nije ni katolička ni pravoslavne već KRŠĆANSKA kao i sve ostale iz tog vremena.

Komentiraj: