U Mostaru je u petak u organizaciji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru predstavljena knjiga “Jeruzalemski muftija El Huseini i Muslimani BiH – Zamračena priča iz Drugoga svjetskog rata”, autorice Mirjane Kasapović.
Recenzent knjige Boris Havel sa Sveučilišta u Zagrebu kazao je kako je ovo djelo s pravom privuklo puno pozornosti, posebno unutar znanstvene zajednice, ali i šire javnosti.
Definitivno je riječ o relevantnom istraživanju koje je korisno za razumijevanje prošlosti, ali i današnje situacije u nekim zajednicama na Bliskom istoku, a djelomice i u Bosni i Hercegovini. Autorica je knjigu napisala na temelju jako puno istraženih primarnih i sekundarnih izvora i mišljena sam da se radi o najboljem, najširem i najdubljem istraživanju o najkontroverznijoj i najzanimljivijoj osobi s Bliskog istoka iz prve polovice 20. stoljeća o kojemu do sada na hrvatskom jeziku nije bilo napisano skoro ništa, kazao je Havel.
Boris Havel
Po njegovim riječima, autorica je knjigu načelno podijelila na dio koji se odnosi na bliskoistočnu arapsku zajednicu i dio koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, premda se oni, kako kaže, cijelo vrijeme isprepliću.
El Huseinijev ugled u Sarajevu među bosanskohercegovačkim muslimanima u vrijeme Drugog svjetskog rata počivao je na tome što je on bio veliki jeruzalemski muftija i iz te perspektive, iz te njegove dužnosti i službe, je on s jedne strane zastupao političke interese bh. muslimana koji su mu se obratili, a s druge strane je pred bh. muslimane donosio ideje potpore nacizmu.
Držim da se radi o temi koja je poglavito relevantna za politologe, ali korisna je i za razumijevanje današnjih zbivanja, identiteta i polemika u BiH, u kojima često čujemo da je samo bošnjačka strana bila ta koja je bila antifašistička u vrijeme Drugog svjetskog rata, kazao je Havel.
Po njegovom mišljenju, na osnovu ove knjige moguće je izvući neke druge zaključke.
Bosanskohercegovačka muslimanska zajednica htjela se izdvojiti iz NDH kako bi došla izravno pod protektorat Trećeg Reicha, a to se baš ne bi moglo nazvati antifašizmom, ustvrdio je Havel.
Sveučilišni profesor Ivica Šarac ocijenio je kako knjiga Mirjane Kasapović predstavlja iznimno historiografsko i politološko djelo, koje će biti itekako korisno povjesničarima koji se bave Drugim svjetskim ratom na ovim prostorima.
Šarac je istaknuo kako je veliki jeruzalemski muftija, dokazani kolaboracionist nacizma i fašizma, imao izniman utjecaj na zbivanja u Bosni i Hercegovini za vrijeme Drugog svjetskog rata, jer je, po njegovim riječima, jeruzalemski muftija imao odlične odnose s muslimanskim uglednicima i prvacima u Sarajevu i Hercegovini.
Ivica Šarac
U svom izlaganju profesor Šarac se fokusirao na tri povijesna događaja, susret jeruzalemskog muftije u Rimu s jednom delegacijom iz Mostara, zatim memorandum od 2. studenog 1942. kojeg su muslimanski prvaci dostavili Adolfu Hitleru te utjecaj jeruzalemskog muftije na osnutak 13. Waffen-SS divizije, poznate pod imenom Handžar divizija.
Mirjana Kasapović umirovljena je profesorica komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Autorica je ili suautorica dvanaest knjiga i više od stotinu znanstvenih radova objavljenih u Hrvatskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama, Švicarskoj, Poljskoj, Mađarskoj i drugim zemljama.
Među njezinim najvažnijim djelima ističu se knjige “Izborni sustavi u Hrvatskoj”, “Bosna i Hercegovina: Podijeljeno društvo i nestabilna država” te recentno djelo “Zbogom postkomunizmu”.
Za svoj doprinos znanosti odlikovana je Državnom nagradom za znanost Republike Hrvatske, a njezin rad i danas služi kao nezaobilazna literatura za razumijevanje političke arhitekture zapadnog Balkana.
(Fena)
