U povijesti gospodarskog razvoja Hrvatske 19. stoljeća ime Salamon (Simon) Heinrich Gutmann zauzima posebno mjesto. Iako nije bio političar ni javni intelektualac, njegov utjecaj na razvoj industrije, prometne infrastrukture i urbanizacije istočne Slavonije bio je izniman – stvorio je industrijski krajolik koji je generacijama privlačio ljude iz svih krajeva bivše države, pa i Hercegovce.
Rođen 1806. godine u Nagykanizsi, u tadašnjoj Ugarskoj, Gutmann je potekao iz židovske trgovačke obitelji. Kao i mnogi poduzetnici tog vremena, karijeru započinje u trgovini baveći se prometom robe široke potrošnje, uključujući žitarice i druge sirovine.
Prema podacima iz Hrvatskog biografskog leksikona (HBL), ključna prekretnica događa se 1836. godine kada osniva vlastitu trgovačku tvrtku.
Upravo ta godina označava početak poslovnog sustava koji će se kasnije razviti u jednu od najvećih drvno-industrijskih organizacija u regiji.
Prepoznavanje potencijala slavonskih šuma
Sredinom 19. stoljeća europsko tržište bilježi snažan rast potražnje za drvom, osobito kvalitetnim hrastom. Gutmann prepoznaje tu priliku i strateški usmjerava poslovanje prema području današnje Hrvatske.
Ključan potez bio je ulazak u posjed velikih šumskih kompleksa u okolici Valpova. Prema HBL-u, riječ je o 41.000 tisući jutara šuma i zemljišta koje je kupio od obitelji Prandau, čime ovaj poduzetnik osigurava dugoročnu sirovinsku bazu za razvoj industrije.
Ova odluka pokazuje njegovu sposobnost dugoročnog planiranja. On se nije zadržao na trgovini, nego prelazi na vertikalno integrirani industrijski model, od sirovine do finalnog proizvoda.
Početak industrijske proizvodnje i Gutmannova pruga
Pravi industrijski zamah započinje krajem 19. stoljeća. Godine 1884. u Belišću je podignuta velika pilana, temelj budućeg industrijskog kompleksa.
No ona je bila tek početak. Ubrzo se razvijaju pogoni za proizvodnju tanina (važnog za kožarsku industriju), tvornica bačava, te sustav za preradu drva u različite industrijske proizvode.
Riječ je o jednom od najmodernijih industrijskih sustava tog vremena na području jugoistočne Europe.
Jedan od najzanimljivijih aspekata Gutmannova poslovanja bila je izgradnja vlastite prometne mreže.
Pilana u Belišću iz 1893. godine
Kako bi omogućio transport drva iz šuma do tvornica i dalje do tržišta, razvija se mreža uskotračnih pruga poznata kao Slavonsko–podravska željeznica, a u narodu poznata i kao Gutmannova pruga.
Ta željeznica nije služila samo industriji nego se koristila i za prijevoz putnika, povezivala je izolirana područja Slavonije, te poticala razvoj naselja i trgovine.
Time projekt prelazi granice privatnog biznisa i postaje faktor regionalnog razvoja.
Nastanak industrijskog grada
Razvoj industrije doveo je do stvaranja potpuno novog urbanog prostora. Belišće nije bio klasično naselje koje je postupno raslo već planski oblikovana industrijska zajednica.
Prema dostupnim podacima, Gutmann i njegova tvrtka organiziraju izgradnju radničkih stanova, škole i društvene ustanove i komunalnu infrastrukturu.
Takav model podsjeća na industrijske gradove zapadne Europe i pokazuje koliko je projekt bio napredan za svoje vrijeme.
U kasnijoj fazi života, ovaj vizionar postupno prepušta upravljanje svojim sinovima, među kojima se posebno ističe Edmund Gutmann. Upravo pod njihovim vodstvom tvrtka doživljava najveći rast.
U to vrijeme posjedi dosežu više od 60.000 jutara, proizvodnja se širi na međunarodna tržišta, a proizvodi se izvoze diljem Europe i preko oceana. Tvrtka postaje jedan od najvećih izvoznika drvnih proizvoda u regiji.
Ekološke posljedice industrijskog modela
Iako je gospodarski doprinos bio golem, zabilježene su i negativne posljedice. Naime, intenzivna eksploatacija šuma dovela je do smanjenja površina slavonskih hrastova i poremećaja prirodnih ekosustava.
Linija pilanskih jarmača/gatera iz 1925. godine
Ovo je jedan od ranih primjera sukoba industrijskog razvoja i očuvanja prirode, tema koja je i danas aktualna.
Salamon Heinrich Gutmann umire 1902. godine, ostavljajući iza sebe razgranat industrijski sustav. Njegova tvrtka i obitelj nastavljaju djelovati sve do dramatičnih političkih promjena 20. stoljeća.
Tijekom Drugog svjetskog rata, kao židovsko vlasništvo, poduzeće je oduzeto, a nakon rata nacionalizirano i uključeno u socijalistički industrijski sustav.
Preimenovano je u Kombinat Belišće, a danas je to Belišće d.d, piše Agroklub.com.
Unatoč tome, temelj koji je Gutmann postavio ostaje vidljiv i danas – industrijska tradicija Belišća, infrastrukturna mreža koju je inicirao i transformacija Slavonije iz šumskog u industrijsko područje.
(www.jabuka.tv | Foto: Turistička zajednica Belišće)
I paartizanija uze sve pid svoje
Naseljavali su se i srbi
I srbadija se je naseljavala
I pravoslavci su se naseljavali
Zlocinac Tito radnicim oduzimo i davo neradnicima naseljvajuci Srbe po Hrvackoj smece partizansko.
On je Srbe iseljavao iz Hrvatske. Od 1945. do 1948., desetine tisuće Srba iz Hrvatske je kolonizirano u Vojvodinu, tokom tzv. “Osme ofanzive”. Srbe su u Hrvatsku uglavnom naseljavali Austrijanci i Mlečani, kao graničare (krajišnike), da čuvaju granicu prema Turcima, odnosno da sprječavaju osmanske upade na hrvatska područja iz Bosne. Hrvatski Srbi zajedno sa Hrvatima branili hrvatsku od Osmanlija, a danas su potpuno izbrisani iz hrvatskog identiteta.
Srbi su kao haramije sudjelovali u turskim pljačkaškim napadima a da su graničari bili nebi držali srbiju. A što se tiče identiteta pravoslavne crkve su većinom katoličke bile jer su kao suradnici turaka imali dozvolu.
Pa, i mnogi Hrvati i muslimani su 1914., kao austrougarski vojnici ili tzv. “Šuckori” sudjelovali u masovnim pokoljima u Srba, koje je počinila austrougarska vojska u Bosni, Crnoj Gori i zapadnoj Srbiji (naročito sela oko Šapca i Loznice), a isto tako mnogi Hrvati su bili i solunski dobrovoljci 1917.
Ma kako da nije istina to što bulazniš. To sve uopće i nisu bili Srbi već Vlasi, pravoslavci bez nacije. Tek dolaskom Kralja Aleksandra svi oni su posrbljeni. Nakon ww2 ponovno su počeli smišljeno naseljavati hrvatska područja dovezenim Srbima sa svih strana. I na kraju, sami su otišli jer ionako nisu i nikad neće Hrvatsku osjećati kao svoju domovinu.
Ko ih je tjerao da krenu udarat po Hrvatima
To je bio praktički fašizam ,ulazi u tuđe vlasništvo,
Promocija židova, da ih se prikaze u ljepsem svjetlu, a nikad oni nisu radili za druge nego za svoje interese, svijet ih napokon upoznao pa sad tekstovi da ih se ucini boljim nego sto jesu!
Hmm njemacko prezime…
Puno vise toga su Hrvatima stvorili Austrougarska i Tito. Zato nam nemojte velicati zidove, taj djavolji narod, neka ih sto dalje od nas. Znali su Adolf i Ante kakvo je to zlo a evo danas zna citav normalan svijet. Ubili su nam Isusa. Hej, Isusa su nam ubili. Ponavljam, Isusa su nam ubili.
Nadam se da će hranitelji mržnje i prosuđivanja postići bar1% njegova uspjeha.Ne bi li to bilo lijepo?
Zidovsko smece
zidovsko smece i zlo
Da to je jako važno da su dolazili i Ercegovci … Da koje li sreće …
I sada ga ovi na vlasti zatvaraju . Mislim na kombinat Belišće, zatvaraju većinu proizvodnih pogona koji prehranjuju obitelji radnika
A, otvaraju trgovačke lance i golf terene jer u Slavoniji,Baranji i Srijemu treba sve uništiti i pokrasti pa zatvoriti
Ne zove se Belišće d.d. Sad je to DS Smith, u vlasništvu Amerikanaca.