Izgradnja Južne plinske interkonekcije i triju suvremenih elektrana vrijednih 1,5 milijardi eura omogućit će Bosni i Hercegovini vlastitu proizvodnju polovice ukupne potrošnje električne energije i stabilizaciju cijeloga energetskog sustava.
Projekt više nije samo pitanje transporta plina, već strateški zaokret prema stvaranju jedinstvenog sustava koji povezuje plin, struju i industriju.
Planirani kapacitet od 1,5 milijardi kubnih metara plina godišnje višestruko nadmašuje trenutačne potrebe zemlje, što otvara prostor za masovnu proizvodnju struje.
Okosnicu nove proizvodnje činit će tri moderne CCGT plinske elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage 1.200 megavata.
Ova postrojenja godišnje bi proizvodila oko 6 teravatsati struje, što predstavlja tranzicijsko rješenje za smanjenje emisija štetnih plinova u odnosu na postojeće termoelektrane na ugljen.
Povezivanje sustava i novi pravci
Izmjene zakona predviđaju značajno širenje trase. U Hercegovini se mreža širi prema Grudama i Čapljini, dok središnja Bosna dobiva odvojak prema Donjem Vakufu.
Grude i Čapljina na novoj mreži: Vlada FBiH mijenja trasu južne interkonekcije
Najveća je novost uvođenje pravca Kladanj – Tuzla, primarno namijenjenog napajanju nove elektrane.
Da bi sustav bio funkcionalan, novi plinovod i postojeća mreža Zvornik – Sarajevo moraju raditi kao cjelina.
To podrazumijeva tehničku prilagodbu za reverzibilni rad, čime će plin s LNG terminala na Krku moći nesmetano teći prema Tuzli i dalje u unutrašnjost zemlje.
Investitor definiran zakonom
Ukupni investicijski ciklus doseže 1,5 milijardi eura, od čega 350 milijuna otpada na plinovod, a milijardu na tri elektrane. Kao nositelj investicije u prijedlogu zakona izravno je navedena američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy.
Ovakav potez predstavlja presedan jer se investitor unosi izravno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta. Zakon također detaljno regulira obveze institucija prema investitoru, osiguravajući brže izdavanje dozvola i prilagodbu dokumentacije.
Kako funkcioniraju moderne CCGT elektrane?
U praksi se gotovo uvijek grade kombinirane plinsko–parne elektrane (CCGT) zbog njihove visoke učinkovitosti. Proces teče u tri ključna koraka:
- Izgaranje: plin izgara u plinskoj turbini pri temperaturama iznad 1.000 °C.
- Prva faza struje: vreli plinovi pokreću prvu turbinu spojenu na generator.
- Druga faza struje: otpadna toplina zagrijava vodu, stvara paru koja pokreće drugu (parnu) turbinu.
Ovaj sustav dostiže 62 % učinkovitosti, dok termoelektrane na ugljen postižu tek oko 35 %. Plinske elektrane emitiraju do 50 % manje CO2, gotovo nemaju SO2 niti teških metala, te služe kao idealni stabilizatori mreže jer se mogu pokrenuti unutar sat vremena, piše Biznisinfo.ba.
Bez velikih potrošača poput ovih elektrana, sam plinovod ne bi imao ekonomsku logiku. Njihova izgradnja jamči stabilnu potrošnju plina u idućih 30 do 50 godina, što cijeli projekt čini isplativim i energetski održivim.
(www.jabuka.tv)
o kakvim crnim plinskim elektranama vi govorite??? pokazite mi jednu u europi a koja je profitabilna? nit ce biti juzne interkonekcije niti tih elektrana. Kao da vam je pisao clanak Kabiri? ili jest bas on. Uzas!!
Koja budala ce trositi plin za proizvodnju struje, pa ta struja treba biti 10 puta skuplja da bi se isplatilo pogotovu ako ce biti americki plin, pa to samo idioti mogu graditi