Investicija od 7,5 milijuna KM u Tomislavgradu: Farma krava proizvodi električnu energiju

Početkom predstojećeg ljeta prvi kilovati električne energije s farme muznih krava “Tomislavgrad” trebali bi stići u mrežu. Bioplinsko postrojenje već je spremno, a u tijeku su završni pristupni radovi, asfaltiranje, uvođenje rasvjete i nadzornih kamera, te će probni rad uslijediti u narednih mjesec-dva.

Farma je smještena u ruralnom području Tomislavgrada na visini od 900 m, a okružuju je poljoprivredne površine, pašnjaci i vodni resursi visoke ekološke vrijednosti, zbog čega je očuvanje okoliša prioritet.

Kako će krave proizvoditi “gorivo” za struju, pojasnio je direktor Mesne industrije Šišović Rakitno, u čijem je sastavu i ova farma, Damir Pavković. Sama ideja je, kako kaže, stara više od desetljeća, ali su prvi konkretni potezi poduzeti prije šest godina.

Kako funkcionira sustav?

Farma “Tomislavgrad” najveći je proizvođač mlijeka u BiH posljednjih desetak godina. Trenutno broji oko 1.100 grla. Od toga je do 550 krava u muži, a ostalo je podmladak. Dnevno ovdje proizvedu 17.000 litara mlijeka, a godišnje dosežu brojku između 5,5 i 6 milijuna litara.

Uz to, velike su i količine stajskoga gnoja koji završava na polju koje obrađuju, površine oko 490 hektara.

Sama blizina lagune i oranica bila je velika prednost i do sada. No, ubuduće će on prvo u postrojenje.

Sav gnoj ići će izravno u jednu predlagunu koja je u sklopu bioplinskog postrojenja. Iz nje ide u dva fermentora od po 3.500 kubika, ukupno 7.000 kubika, u kojima se stajnjak miješa i zadržava tri–četiri mjeseca, ovisno o količini metana. Zatim taj plin ide u plinski motor koji daje električnu energiju, pojašnjava Pavković.

Inače, bioplinsko postrojenje na govedarskim farmama zasniva se na procesu anaerobne digestije – razgradnje stajnjaka bez prisutnosti kisika. U tom procesu mikroorganizmi razgrađuju organsku tvar i stvaraju bioplin, koji se sastoji uglavnom od metana (oko 60 %) i ugljikova dioksida.

Stajnjak se prikuplja i dovodi u zatvoreni reaktor (digestor), gdje dolazi do fermentacije. Tijekom tog procesa nastaje bioplin koji se koristi za proizvodnju električne energije, grijanje objekata ili vode, pogon strojeva ili kao gorivo. Istodobno, nusproizvod, tzv. digestat, koristi se kao kvalitetno organsko gnojivo.

Količina stajnjaka u načelu ostaje ista, samo što homogena smjesa sada ide kroz separator, gdje će se odvajati kruti dio od tekućega.

Kruti se može koristiti kasnije za pakiranje u vreće, za prodaju ili za izvoženje na oranice, dok će tekući ići u veliku lagunu koja se nalazi odmah do početka naših parcela, tako da ćemo iz nje kasnije ići s automatskim navodnjavanjem, odnosno gnojenjem parcela uz pomoć strojeva, dodaje Pavković.

Za sat proizvede mjesečnu potrošnju jednog kućanstva

Generator ima instaliranu snagu od 400 kW, ali se procjenjuje da će realna proizvodnja biti oko 250 do 300 kW električne energije, što je uobičajeno dok se postrojenje “ne uštima”.

Farma ima ugovor s Elektroprivredom HZHB da u mrežu isporučuje 150 kW. Ostatak proizvedene struje (otprilike 100-150 kW) koristit će za potrebe farme (muža, hlađenje mlijeka, ventilacija, rasvjeta, oprema).

Isto tako imat ćemo i 200 do 250 kW toplinske energije, koju ćemo koristiti za izmuzište, ispiranje, za grijanje upravne zgrade i slično, ističe Pavković.

Prema dostupnim podacima regulatornih tijela, prosječna potrošnja električne energije po kućanstvu u BiH iznosi između 350 i 450 kWh mjesečno.

To znači da će za sat vremena rada postrojenje na farmi proizvesti struje koliko mjesečno potroši jedno kućanstvo, a dnevno je ta proizvodnja jednaka mjesečnoj potrošnji 16–20 kućanstava.

Milijunska investicija

Ukupna vrijednost ovoga projekta iznosi oko 7,5 milijuna maraka, uključujući PDV.

Prema riječima Pavkovića, dio su pokrili vlastitim sredstvima, dobar dio kreditnim, ali je najveća pomoć stigla kroz mjeru potpore kapitalnim ulaganjima Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Ovisno o godini, to je uvijek bilo 30 do 40 % povrata investicije od strane Ministarstva. Isto tako, istaknuo bih i pomoć Fonda za zaštitu okoliša, koji je od starta projekta svake godine financirao po jedan dio – to su iznosi od 50.000 do 100.000 maraka, i u tom su trenutku bili jako korisni, navodi.

Što je podrazumijevala nabava?

Oko 30 do 35 posto ulaganja odnosi se na grube, betonske radove, odnosno izgradnju lagune koja je potrebna svakoj farmi. Kada se lagune po projektu prilagode bioplinskom postrojenju, u njih se ugrađuje oprema.

Mi smo radili s jednom austrijskom tvrtkom opremu, osim motora koji smo naručili od naše domaće tvrtke iz Sarajeva, kaže Pavković, dodajući kako je oprema bez motora zapravo druga trećina investicije, a uključuje miješalice, kupolu, instalacije i ostalo, dok motor i okolno uređenje čine treću trećinu ulaganja.

Kako su ovakvi projekti još uvijek rijetki u BiH, administrativni dio posla na svim razinama oduzeo je dosta vremena. Naš sugovornik pojašnjava da je bilo nejasnoća kako o objektu, tako i o poslovanju, no “tko god ubuduće bude radio, bit će mu puno jednostavnije jer se sada već zna procedura.”

Rokove su donekle probijali i građevinski radovi, no iz Mesne industrije Šišović Rakitno kažu da, iako je sve trajalo duže nego što su mislili, u konačnici su zadovoljni. Postrojenje bi uskoro trebalo biti pušteno u probni rad.

Trebao bi početi s lijepim vremenom. Lagunu, odnosno unutrašnjost gdje dolazi stajnjak, dok krene vrenje, treba ugrijati na 40 °C, unutra su i grijači. Očekujemo u četvrtom mjesecu da krene grijanje i puštanje samoga stajnjaka.

Mjesec, dva će trajati probni rad, tako da bismo početkom ljeta već trebali proizvoditi električnu energiju, zaključuje Pavković.

Dakle, bioplinsko postrojenje stajnjak pretvara u energiju, tako da farma dobiva i struju i toplinu, što znači da u praksi postaje djelomično energetski samoodrživa.

Osim toga, donosi i dodatni prihod kroz prodaju dijela električne energije u mrežu. Promatrajući s ekološke strane, metan koji bi inače odlazio u atmosferu hvata se i koristi kao gorivo, čime se znatno smanjuju emisije stakleničkih plinova, a digestat koji ostaje nakon procesa kvalitetnije je i stabilnije organsko gnojivo, piše Agroklub.ba.

Farma dobiva zatvoren sustav: stajnjak – energija – gnojivo – proizvodnja hrane, što znači učinkovitije korištenje resursa i manje gubitaka.