Što ako dođe do blokade? Evo koliko bi gorivo koštalo u Federaciji bez terminala u Pločama

Rastuće cijene nafte, geopolitičke krize i najavljene blokade prijevoznika ponovo su otvorile pitanje stabilnosti energetskog tržišta i otpornosti lanaca opskrbe.

Ključni mehanizam za reagiranje u takvim situacijama u Federaciji BiH predstavljaju obvezne rezerve nafte i naftnih derivata kojima upravljaju Terminali Federacije. O ovoj temi u Dnevniku D govorio je predsjednik Uprave Terminala FBiH Damir Kreso.

Infrastruktura kao ključni problem: Bez skladišta nema sigurnosti

Govoreći o kapacitetima za skladištenje nafte, Kreso ističe da je infrastruktura najveći izazov.

Naš jedini operativni terminal trenutno je onaj nedavno obnovljeni u Blažuju. Terminal u Bihaću je u rekonstrukciji, Živinice proširujemo, a Mostar pripremamo za sljedeću fazu. Kada svi budu završeni, ukupni kapacitet bio bi oko 220 tisuća kubika, istaknuo je Kreso.

Naglašava da BiH nema rafineriju, ali da to nije najveći problem.

Možda veći izazov od rafinerije jest nedostatak skladišnih kapaciteta. Ako već uvozimo gorivo, moramo imati gdje ga skladištiti i čuvati, dodao je.

Terminal Ploče – ključna točka za opskrbu

Govoreći o regionalnoj povezanosti, posebno izdvaja Ploče.

Preko terminala u Pločama ulazi oko 80 posto naftnih derivata za Bosnu i Hercegovinu. To je najvažniji infrastrukturni objekt za opskrbu. Bez tog terminala gorivo u Federaciji bilo bi 5 KM, naveo je Kreso.
Ipak, problem ostaje neriješen pravni status.

Radimo na rješavanju imovinsko-pravnih pitanja s Hrvatskom. To je dug proces, ali očekujem da ćemo do kraja godine imati rješenje koje će omogućiti stabilno korištenje tog terminala, naglasio je.

Koliko rezerve mogu trajati u slučaju krize

Govoreći o trenutnim zalihama, Kreso ističe da su prvi ozbiljniji kapaciteti uspostavljeni nedavno.

Krajem prošle godine prvi put smo formirali ozbiljnije rezerve stavljanjem u funkciju terminala u Blažuju kapaciteta 42 milijuna litara. Uspostavljena je i željeznička veza s Pločama, čime je otvoren važan logistički pravac za dopremu većih količina goriva, rekao je Kreso.

Objašnjava i kako se te rezerve koriste u praksi.

U slučaju krize Vlada Federacije odlučuje kome će se i u kojim količinama dodijeliti gorivo. To su prije svega bolnice, policija, vatrogasci i druge ključne službe. Mi sada imamo dovoljne rezerve za funkcioniranje tih službi i one mogu trajati duži period: govorimo o mjesecima, ovisno o potrošnji i opsegu krize, naveo je.

Zašto se ne objavljuju točni podaci o zalihama

Na pitanje o transparentnosti, Kreso ističe sigurnosni aspekt.

Nijedna država na svijetu ne objavljuje točne količine svojih rezervi. Postoji obveza da imate zalihe za određeno razdoblje, 90 dana uvoza ili 60 dana potrošnje, ali konkretne brojke se ne iznose u javnost iz sigurnosnih razloga, pojasnio je.

Rezerve nisu za građane, nego za ključne službe

Posebno naglašava razliku između državnih rezervi i komercijalnih zaliha.

Državne rezerve se ne koriste za stabilizaciju cijena niti za široku potrošnju. One su namijenjene isključivo za hitne slučajeve. Građani ovise o zalihama koje imaju privatni distributeri, dodao je Kreso.

Dodaje da nova odluka Vlade ide u smjeru jačanja tog segmenta.

Iznajmljivanjem skladišnih kapaciteta privatnim kompanijama povećavamo ukupne zalihe u zemlji. Vlada u takvim slučajevima ima pravo prvokupa i može brzo reagirati ako zatreba dodatno gorivo za sustav, pojasnio je.

Financiranje i polemike o trošenju novca

Kreso odbacuje tvrdnje da se sredstva troše na administraciju.

Terminali se financiraju iz jednog feninga po litri goriva, što godišnje iznosi oko 9 do 9,5 milijuna maraka. Taj novac ide na gradnju terminala, nabavu rezervi, održavanje i rad sustava. To jasno pokazuje da sredstva idu u razvoj i rezerve.

BiH daleko iza regije po ulaganjima u rezerve

Uspoređujući s regijom, ističe značajan zaostatak.

U Hrvatskoj se izdvaja oko 5 feninga po litri, u Srbiji 4, u Crnoj Gori 6, dok je kod nas samo jedan fening. To znači da smo financijski daleko iza i da sporije gradimo kapacitete.

(www.jabuka.tv | Foto: Biznis.info)