Bosna i Hercegovina već godinama ima pristup različitim programima Europske unije, a iako sredstva nisu dostupna u istoj mjeri kao državama članicama, brojni realizirani projekti pokazuju kako ovi fondovi mogu imati konkretan učinak na lokalni razvoj.
Udruge, privatne tvrtke, ali i općine, gradovi, institucije kroz različite programe – osobito prekogranične suradnje – dobivaju priliku financirati projekte koji potiču zapošljavanje, razvoj poduzetništva, turizma, obrazovanja, zaštite okoliša i druge segmente.
Zapadnohercegovačka županija pritom se, prema dostupnim podacima, dosta dobro pozicionirala u ovim programima. Ravnatelj Ureda za europske integracije ŽZH Ivan Jurilj u razgovoru za portal Jabuka.tv ističe da je teško precizno utvrditi koliko je ukupno sredstava do sada privučeno, budući da velik dio EU projekata funkcionira kroz različite programe i partnerstva, a na neke se korisnici prijavljuju i samostalno, zbog čega ne postoji jedinstvena evidencija svih sredstava koja na kraju završe u županiji.
ŽZH je u posljednjih nekoliko godina povukla milijunska sredstva iz EU fondova.
Ipak, procjenjuje se da su u posljednjih nekoliko godina institucije, gradovi, općine i organizacije iz ŽZH privukle oko šest milijuna KM bespovratnih sredstava.
U razgovoru za naš portal Jurilj je govorio o najznačajnijim realiziranim projektima, o tome u kojim je područjima Županija najuspješnija u povlačenju sredstava, mogu li “obični” građani izravno aplicirati za EU fondove te na koji se način javnost može informirati o otvorenim natječajima i mogućnostima koje nude europski programi.
Jurilj ističe da se tema pristupa EU fondovima mora promatrati u širem kontekstu s obzirom na način njihova funkcioniranja.
Mi za BiH imamo otvorene različite programe koji najčešće funkcioniraju individualno, poput prekogranične suradnje koji su kompetitivni i na koji se, neovisno o županiji, općine, gradovi, nevladine organizacije i slično, prijavljuju, bez da to treba proći kroz županiju.
Isto tako, imamo dosta programa europske zajednice koji su upravljani iz Bruxellesa gdje hijerarhijski nema nikakvog doticaja sa županijom niti sa državom i tu se potencijalni korisnici javljaju samostalno, individualno. Tako da ne možemo znati egzaktnu brojku koliko je sredstava ŽZH privukla.
Pristup određenim sredstvima ide i kroz projekte koje provode druge organizacije, a financirane su iz europskih fondova, kao što su projekti koje provode UNDP, GIZ, Međunarodna organizacija rada i druge pa smo mi kao županija, institucije, organizacije, pa i građani u konačnici – krajnji korisnici bez da smo izravno bili korisnici, tj. da smo dobili sredstva, ali smo korisnici tih sredstava kroz određene aktivnosti.
Ivan Jurilj
Nezgodno je procijeniti ukupan iznos, ali u zadnjih nekoliko godina kroz projekte na javnim natječajima koje su dobile institucije možemo govoriti o brojkama oko 6 milijuna KM bespovratnih sredstava. To je izravno završilo u aktivnostima koje provode institucije odnosno organizacije, uključujući i općine i gradove, dok je vrijednost projekata koji se provode zajedno s partnerima, još i puno veća, ističe Jurilj.
Treba naglasiti da projekti financirani EU sredstvima traju i po nekoliko godina, zbog čega distribucija novca ne ide od godine do godine nego od projekta do projekta.
Kad je riječ o najznačajnijim projektima koji se na području ŽZH financiraju EU sredstvima, Jurilj naglašava da financijska vrijednost ne odražava uvijek značaj i korist projekta za zajednicu.
Značaj projekata ne ovisi koliko je financijski vrijedan nego koliko on ima efekta. Imamo projekte koji su manje financijski izdašni, ali imaju puno veći efekt. Po meni, jedan od vrlo značajnih projekata koji je “pomjerio” određene stvari je projekt koji provodi HERAG kao nositelj, a partneri su Grad Ljubuški, Grad Široki Brijeg, Općina Posušje, određene privatne firme, Služba za zapošljavanje ŽZH, dok kompletno partnerstvo čine Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Ministarstvo obrazovanja, Ured za europske integracije, a koji se odnosi na partnerstvo za zapošljavanje.
Tu je proveden niz obuka za nezaposlene, za zapošljavanje i za samozapošljavanje, a dodijeljena su i određena grant sredstva onima koji su otvorili svoj poslovni subjekt. Kroz taj projekt smo zapravo kreirali jednu platformu za zapošljavanje koja je već na neki način integrirana u politike ŽZH kroz izradu Akcijskog plana za zapošljavanje, ali i kroz nastavak financiranja ovakvog pristupa.
ŽZH: Još 19 osoba pokrenulo posao kroz projekt “Partnerstvom do zapošljavanja”
Jurilj ističe kako je upravo ovaj projekt utjecao na veliki pomak u politici zapošljavanja, a čak i kada sami projekt završi, aktivnosti povezane s njim se nastavljaju.
To nije izdašan projekt, on je, čini mi se, oko 300-400 tisuća eura, ali je napravio ogroman pomak u politici razvoja prema zapošljavanju. Promijenio je, na neki način, percepciju mladih ljudi, pa čak i vratio povjerenje mladih u institucije u tom dijelu da imate podršku kako napisati poslovni plan, kako otvoriti poslovni subjekt pa onda dobijete potporu da registrirate subjekt i da se pozicionirate na svom tržištu. Rekao bih da je to jedan od najznačajnijih projekata, bez obzira što nije izdašniji, ističe Jurilj za portal Jabuka.tv.
Ivan Jurilj
Kad je riječ o analizama i koliko je ŽZH uspješna u povlačenju sredstava u odnosu na druge županije u BiH, ravnatelj Ureda za europske integracije Vlade ŽZH objašnjava kako je kako teško imati precizne podatke jer se ne zna koliko je korisnika samostalno apliciralo za individualne projekte, osim za pojedine natječaje poput prekogranične suradnje gdje se može vidjeti koliko je projekata prijavljeno.
No, nema sumnje da je zadnjih godina ova županija vrlo uspješna u povlačenju EU sredstava.
Po svim dosadašnjim rezultatima, ŽZH je dosta dobro pozicionirana, kaže Jurilj, ističući posebno program prekogranične suradnje BiH – Hrvatska – Crna Gora u kojem uspješno sudjeluju općine, gradovi i institucije iz ŽZH, a gdje se trenutno provode najmanje tri projekta.
“Partnerstvom do zapošljavanja”: 39 novih poslova, 63 osobe započele obuke u ŽZH
Projekti koji se financiraju pokrivaju segmente turizma, poduzetništva, zaštite okoliša, zdravstva, kulture, zaštite od požara, a tu su i projekti koji se realiziraju putem javnih poziva za projekte koji se financiraju unutar BiH, gdje je ŽZH korisnik ili posredni korisnik – u reformi javne uprave, u određenim procesima obrazovanja, kulture, poduzetništva, okoliša. Primjer su projekti opremanja škola te digitalizacije obrazovanja i zdravstva.
Na druge županije se ne gleda kao na konkurenciju, a čak se dosta i surađuje. U dosta projekata imamo partnere u drugim županijama tako da i ne gledamo na to kao određenu vrstu konkurencije nego gledamo na najbolji način ugraditi naše potrebe i ideje u projekte i partnerstva, navodi Jurilj.
Mogu li građani aplicirati?
Često se govori o programima prekogranične suradnje i projektima koje realiziraju općine i gradovi. Ravnatelja Jurilja pitali smo mogu li “obični” građani aplicirati za EU sredstva i na koji način.
Obični građani uglavnom ne mogu aplicirati. Svaki javni poziv ima svoje kriterije. Za EU fondove, ali i neke druge projekte unutar BiH, morate biti registrirani u nekom dijelu. Osim u slučaju kada je bio poseban energetski paket, interventni program EU namijenjen smanjenju posljedica energetske krize gdje su obični građani mogli aplicirati za europska sredstva putem Fonda za zaštitu okoliša za utopljavanje svojih objekata.
Mostar spojio BiH, Hrvatsku i Srbiju: Kako do europskog novca za kulturu i kreativnost?
Ali, u globalu, nema baš mogućnosti da građani mogu izravno sudjelovati već to više čine kao korisnici određenih rezultata projekata. Primjera radi, imate projekt koji je Grad Široki Brijeg provodio, “Adriatic Canyoning”, kojim je uređen Park Sajmište, uređen je Borak, a građani su, iako nisu sami aplicirali, korisnici rezultata projekta.
Ili, primjerice, Tehnološki park u Posušju, građani su također korisnici tog projekta kroz različite usluge koje taj tehnološki park pruža učenicima, studentima, tvrtkama, ističe Jurilj za portal Jabuka.tv.
Inače, spomenuti projekt Adriatic Canyoning, ukupne vrijednosti 1.879.251,32 eura, financiran je iz INTERREG IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora za razdoblje 2014.-2020., a u svojoj srži ima promicanje aktivnog turizma i razvoj turističke infrastrukture u unutrašnjosti triju država s ciljem pozicioniranja na turističkom tržištu kao prepoznatljivih destinacija s atraktivnim turističkim sadržajima.
Projekt je obuhvatio uređenje i unaprjeđenje važnih lokacija u Širokom Brijegu.
Jedan od financiranih projekata bilo je, između ostaloga, uređenje zone oko groblja “Sajmište” u Širokom Brijegu, uređenje gornjega toka rijeke Lištice i njezina vrela Borak, o čemu smo ranije detaljno pisali.
Osim toga, projekt je obuhvatio i važne radove u biseru prirode, jednom od najpoznatijih turističkih lokaliteta ŽZH – Peć Mlini kod Gruda, gdje je, između ostaloga, uređena šetnica do izvora rijeke Tihaljine, izgrađen veliki te obnovljen mali drveni most, uređena, osvijetljena i zaštićena Ravlića pećina, postavljen zip-line koji polazi s brda Petnjik iznad Peć Mlina, s dvije sajle u dužini od 600 metara i 400 metara, postavljeno sportsko penjalište u Ravlića pećini te Via Ferrata uz “Cvitanjske stine” u dužini od otprilike 300 metara.
Najzanimljiviji dio cijelog Avanturističkog parka Peć Mlini je zip-line ukupne dužine 1 kilometar.
Pogledajte što je sve urađeno u avanturističkom parku Peć Mlini
Vrijedi spomenuti da su EU sredstvima sufinancirani i drugi kapitalni projekti na području ŽZH, poput obnove kule hercega Stjepana iznad grada Ljubuškog, kao i Posjetiteljski i Arheo centar na Gračinama kod Ljubuškog – najznačajnija investicija u arheologiju ljubuškog kraja, prvi „in situ“ (na licu mjesta) posjetiteljski centar u Hercegovini.
Nalazi se na lokalitetu rimskog vojnog logora i sadrži zanimljiv i bogat arheološki materijal – zbirku materijala sa sustavnih istraživanja na Gračinama, replike rimskih vojnika, maketu nalazišta, model hipokausta, koji se smatra prvim centralnim grijanjem iz vremena antičkog Rima…
Naravno, Bosni i Hercegovini još uvijek nisu otvorena sva ona sredstva koja su na raspolaganju članicama unije, ali su mogućnosti i u ovom obuhvatu velike.
Ovisno o određenim političkim momentima i političkim dogovorima, imamo dosta mogućnosti i natječaja. Ovoga trenutka je otvoreno 6-7 natječaja. Ovim putem pozivam ljude da prate našu stranicu i rad, da prate kada nešto organiziramo, da se uključe, ističe Jurilj, a za kraj razgovora za naše čitatelje je i objasnio na koji način se građani ŽZH mogu informirati o mogućnostima EU fondova te kakve se sve aktivnosti provode da se građani informiraju o mogućnostima i benefitima EU fondova.
Ured Vlade ŽZH za europske integracije pokušava biti servis tako da putem naše web stranice, koja nam je najčešći kanal komunikacije, plus društvene mreže, pokušavamo doprijeti do svakog građanina. Pokušavamo prikupiti informacije i sve te informacije koje imamo, njih i objavljujemo.
Široki Brijeg: Održan Info dan – građanima predstavljene prilike iz EU fondova
Organiziramo i info dane, događaje na kojima prezentiramo mogućnosti kao i cikluse obuka. Svake godine smo dosad organizirali ciklus obuka s posebnim naglaskom na mlade gdje im kroz obuke pokušavamo približiti cijelu tu priču.
Ponekad interes nije toliki koliki bismo mi željeli, ali uvijek pokušavamo naći način kako doprijeti do ljudi i da ih zainteresiramo. Pa evo, i ova prilika putem portala Jabuka.tv, kroz perspektivu i ovog članka, i to je način kako zainteresirati korisnike. Nikad ne znate kad ćete doći upravo do one informacije koja vama treba.
Ukoliko se može realizirati neka projektna ideja – bilo da se radi o građaninu kojega treba uputiti, bilo privatnim firmama s kojima često komuniciramo, ili pak institucije i nevladin sektor koje se zanimaju – za sve upite uvijek stojimo na raspolaganju, zaključio je Ivan Jurilj, ravnatelj Ureda Vlade ŽZH za europske integracije u razgovoru za portal Jabuka.tv.
Kreativna Europa u Širokom Brijegu: Milijuni eura za inovativne projekte
Inače, Europska unija odobrila je ponovno više od 4,7 milijuna eura za tri velika prekogranična projekta u kojima sudjeluju institucije iz Županije Zapadnohercegovačke. Kroz program Interreg IPA, kako doznaje portal Jabuka.tv, osigurana su 2,3 milijuna KM sredstava za ŽZH, i to za digitalizaciju franjevačke baštine, uvođenje kružnog gospodarstva u UNESCO-ve zone te modernizaciju dijagnostike u zdravstvu, o čemu smo pisali početkom ožujka.
Riječ je o projektima FRANCISCANA, FICHO i ICARE koji se provode u okviru instrumenta prekogranične suradnje koji financira Europska unija kroz ERDF (Europski fond za regionalni razvoj) i IPA III (Instrument pretpristupne pomoći).
Temeljni cilj ovakvih programa je jačanje gospodarskog, socijalnog i teritorijalnog razvoja regije kroz zajedničko rješavanje izazova koji nadilaze državne granice.
Sustav funkcionira na principu partnerstva institucija iz triju država, pri čemu se odobreni projekti sufinanciraju u iznosu od 85 % bespovratnih sredstava EU-a, dok preostalih 15 % osiguravaju sami korisnici.
Ovakav model omogućuje lokalnim zajednicama pristup značajnim financijskim sredstvima za kapitalne investicije, nabavu visokotehnološke opreme i digitalnu transformaciju, što bi bez potpore europskih fondova bilo teško ostvarivo.
EU: Više od 4,7 milijuna eura za projekte u kojima sudjeluju institucije iz ŽZH
(www.jabuka.tv | Ana Sušac)
Nista nema besplatno, ali dok to obicni ljudi shvate ovi lesinari na celu sebe bogate.
7:36, mujo, ako je tvoja kuća lopovska, jadna i depresivna, ne preslikavaj to na nas. Ne zagađuj svojim zlim mislima i malodušjem ovaj portal.
Jurilj je veliki gospodin, a ovaj Ured radi ozbiljan posao i to se vidi. Samo naprijed, nije uvijek sve crno i treba pohvaliti kad se nesto dobro radi.
Ja dva puta aplicira za motiku i dikelu. Nisam prosao. Mozda treca sreca.
Da
Doveo je zeep line u Borak
Jako profitabilno
Zna li itko zašto je stala obnova zgrade gimnazije?
Hering preuzeo radove i zaključao.
Ništa nije đžabe,sve će to narod vraćati a možda u vodi ,šumi itd.