Rat na Bliskom istoku: Kada i koliko će poskupjeti gorivo?

Ovog vikenda globalno tržište nafte doživjelo je potres kakav nije viđen godinama. SAD i Izrael napali su Iran, Iran uzvratio, a Hormuški tjesnac, prolaz kroz koji teče petina svjetske nafte, više nije siguran. Što to znači za crpke u regiji i koliko brzo ćemo to osjetiti?

U ranim jutarnjim satima 28. veljače 2026. SAD i Izrael pokrenuli su zajedničku vojnu operaciju protiv Irana. Pentagon ju je nazvao “Operation Epic Fury”, a Izrael “Operation Roaring Lion”.

Predsjednik Trump najavio je operaciju putem Truth Sociala u 2 ujutro po istočnom vremenu, rekavši daj je cilj obraniti američki narod.

Iranska državna televizija potvrdila je smrt vrhovnog vođe Alija Khameneija.

Iran je uzvratio napadima na Izrael i na američke baze u UAE–u, Kataru, Bahreinu, Kuvajtu i Jordanu.

Prema europskom diplomatskom izvoru koji je citirao Reuters, IRGC (Iranska revolucionarna garda) počeo je VHF radio-porukama upozoravati brodove u tjesnacu: “Nijednom brodu nije dopušten prolaz kroz Hormuški tjesnac.”

Iran to nije formalno potvrdio. Više naftnih i brodarskih tvrtki privremeno je obustavilo pošiljke.

Hormuški tjesnac

Kroz Hormuški tjesnac 2024. godine prolazilo je oko 20 milijuna barela nafte dnevno, što odgovara otprilike 20 % globalne potrošnje nafte i naftnih derivata.

Oko 84 % te nafte išlo je prema azijskim tržištima (Kina, Indija, Japan, Južna Koreja).

Kroz tjesnac prolazi i oko petine svjetske trgovine ukapljenim prirodnim plinom (LNG), pretežno iz Katara.

Alternativni naftovodni kapacitet (saudijski Petroline + emiratski ADNOC prema Fujairahu) procjenjuje se na oko 2,6 milijuna barela dnevno, a tjesnac prenosi 20 milijuna.

Cijena nafte u trenutku pisanja

Brent sirova nafta zatvorila je petak, 28. veljače, na 72,48 dolara po barelu, što je porast od oko 19 % u odnosu na početak 2026. godine (Brent je 1. siječnja bio oko 61 dolar).

U nedjeljnom izvanburzovnom (OTC) trgovanju 1. ožujka Brent je prema izvještajima trgovaca skočio na otprilike 80 dolara po barelu, što je rast od 8 – 10 % u jednom danu.

Burze u Aziji i Europi otvaraju se u ponedjeljak, 2. ožujka, tada će se znati konačan tržišni odgovor.

Cijene nafte mogle bi snažno porasti već u ponedjeljak

Što je odlučio OPEC+

U nedjelju 1. ožujka 2026. osam zemalja unutar OPEC+ saveza (Saudijska Arabija, Rusija, Irak, UAE, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman) održalo je virtualni sastanak. Odlučile su povećati zajedničku proizvodnju za 206.000 barela dnevno od travnja 2026.

Ovo povećanje manje je od 0,2 % globalne opskrbe. OPEC+ je razmatrao opcije od 137.000 do 548.000 barela dnevno.

Cijene će odgovarati na razvoj događaja u Zaljevu i na status plovnih tokova, a ne na relativno malo povećanje kvota.

Rekao je za Reuters Jorge Leon, bivši dužnosnik OPEC-a, a sada voditelj geopolitičke analize u Rystad Energyju.

The National (Abu Dhabi) prenosi da OPEC+ raspolaže s ukupno 3,5 milijuna barela dnevno rezervnih kapaciteta, koncentriranih u Saudijskoj Arabiji i UAE-u, ali ti kapaciteti ne mogu doći do kupaca ako je Hormuz blokiran.

Što kažu analitičari

Lombard Odier (švicarska banka) izjavio je da bi, u slučaju prolongiranog poremećaja u Hormuškom tjesnacu, privremeni skok Brenta na 100 dolara po barelu ili više bio “plauzibilan”.

Ali Vaez, direktor projekta za Iran pri International Crisis Groupu, izjavio je za Al Jazeeru: Zatvaranje Hormuškog tjesnaca prekinulo bi oko petine globalno trgovane nafte preko noći i cijene ne bi samo skočile, one bi nasilno skakale naviše od samog straha. Dodao je: Šok bi se prelijevao daleko izvan energetskih tržišta, stežući financijske uvjete i potičući inflaciju.

Saul Kavonic, voditelj energetske analize pri MST Marqueeju, izjavio je za CNBC: Tržišta će inicijalno ukalkulirati spektar rizika, od gubitka do 2 milijuna barela iranskog izvoza do napada na regionalnu infrastrukturu ili, u krajnjem slučaju, poremećaja prolaska kroz Hormuz. Dodao je da bi potpuna blokada mogla biti “tri puta teža od arapskog naftnog embarga i iranske revolucije 1970-ih”.

Andy Lipow, predsjednik Lipow Oil Associatesa, izjavio je za CNBC da je najgori scenarij: napad na saudijsku naftnu infrastrukturu praćen potpunim zatvaranjem Hormuškog tjesnac, i procijenio vjerojatnost tog scenarija na oko 33 %, s obzirom na to da se Iran “osjeća stjeranim u kut”.

Helima Croft, veteranka među OPEC-ovim analitičarima pri RBC Capital Marketsu, prenosi da su bliskoistočni čelnici upozorili Washington da bi rat protiv Irana mogao dovesti do skoka cijena nafte na više od 100 dolara po barelu.

Robert McNally, predsjednik Rapidan Energyja, izjavio je za CNBC: Prolongirano zatvaranje Hormuškog tjesnaca zajamčena je globalna recesija. Dodao je: Ono što biste vidjeli jest gomilanje zaliha, posebno od strane azijskih zemalja koje su veliki uvoznici nafte i plina.

Što to znači za Balkan

Akademski istraživači (Sveučilište u Splitu / EconStor, 2023.) potvrdili su ekonometrijskim modelima da na hrvatskom tržištu maloprodajne cijene goriva reagiraju brže na rast globalnih cijena nego na pad, fenomen poznat kao “rakete i perje“. Slična istraživanja postoje i za ostatak regije.

Vrijedi napomenuti okvirne razine cijena goriva u regiji krajem veljače 2026. Dizel u BiH stajao je između 2,27 i 2,46 KM po litri, u Hrvatskoj oko 1,30 EUR po litri, a u Srbiji između 1,54 i 1,66 EUR po litri.

Koliko bi i kada gorivo poskupjelo na crpkama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj ili Srbiji izravno ovisi o tome gdje će se stabilizirati globalna cijena nafte. Ako Brent ostane oko 80 dolara (OTC razine s 1. ožujka), rast maloprodajnih cijena bit će umjereniji.

Ako dugotrajna blokada Hormuza potisne Brent prema 120 – 130 dolara, rast bi bio dramatičan. Dinamika prijenosa tih šokova na benzinske crpke mjeri se u danima, ne tjednima, to potvrđuju i navedena akademska istraživanja.

(www.jabuka.tv)