Grenlandska psina (Somniosus microcephalus), spora i tiha sjena hladnih dubina, prema znanstvenim istraživanjima može doživjeti starost veću od 400 godina, što je čini jednim od najdugovječnijih kralježnjaka na planetu, dok spolnu zrelost doseže tek u drugom stoljeću života.
Znanstvenici su 2016. godine primijenili inovativnu metodu utvrđivanja starosti analizirajući kristalin, jezgru očne leće koja se formira pri rođenju i ne obnavlja se tijekom života. Koristeći radiokarbonsko datiranje na uzorku od 28 ženki ulovljenih između 1978. i 2012. godine, istraživači su kao ključni marker koristili “bomb-pulse” signal ugljika-14, nastao uslijed nuklearnih testiranja 1950-ih i 1960-ih godina.
Podaci su pokazali da samo jedinke manje od 220 cm posjeduju ovaj signal, što implicira da su veće jedinke rođene prije razdoblja nuklearnih pokusa.
Statistički podaci o rastu i spolnoj zrelosti
Istraživanje je iznijelo precizne brojke koje redefiniraju biološko razumijevanje ove vrste:
- Maksimalna procijenjena dob: oko 392 ± 120 godina (raspon vjerojatnosti od 272 do 512 godina).
- Spolna zrelost ženki: nastupa tek s minimalno 156 ± 22 godine.
- Stopa rasta: iznimno spor tempo od svega ≤ 1 cm godišnje.
Za razliku od tipičnih brzih morskih grabežljivaca, grenlandska psina je troma životinja s masom do 1,5 tone i duljinom od 4 do 6 metara. Prepoznatljiva je po zaobljenoj njušci, malim očima te koži koja varira od tamnosmeđe do sivoplave. Dominantno se orijentira pomoću mirisa i bočne linije.
Iako se primarno smatra arktičkom vrstom, novija istraživanja bilježe njezinu prisutnost znatno južnije:
- Meksički zaljev (2013.): Dokumentiran ulov na dubini od 1.749 m pri temperaturi od 4,12 °C.
- Dubokomorska opažanja (2001.): ROV zapis na 2.657 m dubine potvrdio je prisutnost velike “sleeper” psine u područjima izvan Arktika.
Usporedba rekorda dugovječnosti
U odnosu na druge vrste, grenlandska psina je u vrhu ljestvice:
Zbog ekstremno sporog životnog ciklusa, populacija se oporavlja vrlo teško. Vrsta je globalno klasificirana kao “Vulnerable” (osjetljiva). Glavna prijetnja je tzv. bycatch (slučajni ulov), s procjenama od najmanje 3.500 jedinki godišnje. Zbog toga su u određenim ribolovnim područjima već uvedene stroge mjere zabrane zadržavanja ulovljenih jedinki kako bi se spriječio kolaps ove drevne populacije.
(www.jabuka.tv | Foto: X)
