Na današnji dan prije 26 godina umro je Franjo Tuđman

Prošlo je 26 godina od smrti prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, a obljetnicu će HDZ, kao i svake godine, obilježiti na Mirogoju.

HDZ će, predvođen zamjenikom predsjednika HDZ-a Tomom Medvedom i glavnim tajnikom HDZ-a Krunoslavom Katičićem, položiti vijenac i zapaliti svijeću na zagrebačkom groblju Mirogoju. Katičić će kasnije i s izaslanstvom položiti vijenac i zapaliti svijeću ispred Tuđmanove rodne kuće u Velikom Trgovišću. Stranačko izaslanstvo će pak položiti vijenac i zapaliti svijeću na Oltaru domovine, a nakon toga održat će se prigodna akademija u dvorani Centra za posjetitelje ‘Medvedgrad’, prenosi Tportal.hr.

Franjo Tuđman (1922.-1999.), hrvatski povjesničar, političar i državnik, bio je predsjednik Republike Hrvatske od 1992. do svoje smrti 1999. godine. Sudjelovao je u partizanskom pokretu pa je početkom 1945. s činom majora otišao u Beograd kao jedan od hrvatskih predstavnika u Vrhovnom štabu Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije. Radio je i u Glavnoj personalnoj upravi Ministarstva narodne obrane, u Generalštabu JNA te u uredništvu Vojne enciklopedije. Godine 1960. promaknut je u čin generala, nakon čega je napustio aktivnu vojnu službu.

Nakon povratka u Zagreb bavio se znanstveno-istraživačkim radom te 1961. godine osnovao Institut za historiju radničkog pokreta i postao njegovim direktorom, a od 1963. godine predavao je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Zbog stavova o nekim povijesnim pitanjima došao je u sukob s vlastima pa je izbačen iz Komunističke partije, uklonjen sa Sveučilišta i smijenjen s mjesta direktora Instituta te prisilno umirovljen. Nakon sloma Hrvatskog proljeća uhićen je u siječnju 1972. i u montiranom procesu osuđen na dvije godine strogog zatvora, a kazna mu je na intervenciju Miroslava Krleže smanjena na devet mjeseci. Zbog intervjua zapadnim medijima, u kojem je zagovarao pluralističku demokraciju, uslijedio je 1981. godine još jedan sudski progon te je uhićen i osuđen na tri godine zatvora.

Kad je 1989. u Jugoslaviji dopušten pluralizam, Tuđman je na tribini Društva književnika Hrvatske iznio Prednacrt programskih osnova HDZ-a, a 17. lipnja na osnivačkoj skupštini HDZ-a izabran je za predsjednika stranke. Nakon prvih demokratskih izbora 1990. godine i pobjede HDZ-a u Saboru je 30. svibnja proglašen predsjednikom Predsjedništva SR Hrvatske.

U samostalnoj Republici Hrvatskoj još je dva puta pobijedio na neposrednim predsjedničkim izborima, 1992. i 1997. godine. Predsjednički mandati obilježeni su mu agresijom na Hrvatsku, međunarodnim priznanjem u siječnju 1992., Domovinskim ratom i razdobljem mirne reintegracije te učvršćivanjem međunarodnog položaja Hrvatske. Kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH predvodio je vojne operacije oslobođenja Maslenice, Novskog ždrila, Zemunika i brane Peruća 1994. godine te vojno-redarstvenih akcija Bljesak i Oluja, u kojima su 1995. oslobođena okupirana područja.

Godine 1995. bio je supotpisnik Daytonskog sporazuma, kojim je uspostavljen mir u BiH, a kad je 1998. završila mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja u hrvatski državnopravni sustav, ostvarene su njegove težnje o punoj samostalnosti, suverenosti i međunarodnom priznanju Republike Hrvatske.

Franjo Tuđman umro je 10. prosinca 1999. godine u Zagrebu.

Govoreći lani prilikom obljetnice njegove smrti, premijer Andrej Plenković istaknuo je: Predsjednik Tuđman je uvijek imao i državničku viziju i snagu da tako komplicirane i zamršene okolnosti u kojima se hrvatski narod u samom početku suvremene Hrvatske našao, pronađe rješenja – i za oslobađanje okupiranih teritorija, a kasnije i za vještu, mudru aktivnost oko mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja. Ostat će upamćen kao čovjek koji je predvodio sve ključne procese 1990-ih godina. Njegova uspomena je Hrvatska i njegova ostavština.

(www.jabuka.tv)