Ivica Petrović: “U bečkim arhivima nema Lakišića harema” – mijenja li to priču o HNK Mostar?

Profesor i prevoditelj dr. sc. Ivica Petrović otkrio je da u bečkim arhivima nije pronašao nikakav trag o toponimu “Lakišića harem”, koji se danas navodi kao prepreka izgradnji HNK Mostar.

Profesor njemačkog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, prevoditelj i autor dr. sc. Ivica Petrović gostovao je u emisiji Kompas RTV Herceg-Bosne, gdje je govorio o povijesnim izvorima i arhivskoj građi koju je godinama istraživao.

Istaknuo je kako u bečkim spisima, unatoč opsežnom radu, nikada nije pronašao toponim “Lakišića harem”, koji se u dijelu bošnjačke politike navodi kao zapreka izgradnji Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.

Nigdje u spisima nisam naišao na toponim ‘Lakišića harem’. Spominju se brojni haremi po Mostaru, ali taj ne, naglasio je.

Petrović je tijekom godina proučio velik broj povijesnih zapisa, putopisa i građe iz bečkih arhiva. Preveo je knjigu “Putovanje u Bosnu” Otta Sendtnera, a u djelu Mostar u njemačkom putopisu prikupio je zapise putopisaca o gradu na Neretvi iz razdoblja prije i tijekom austro-ugarske uprave.

U emisiji je potvrdio kako ga nitko iz Gradskog poglavarstva Mostara nikada nije kontaktirao u vezi s njegovim istraživanjima, iako bi brojni vrijedni tekstovi mogli biti od velike koristi.

Ima stvarno još puno vrijednih tekstova koji čekaju prijevod. To je kulturna baština koju bi sa svih razina u BiH trebalo poticati, istaknuo je.

Govoreći o povijesnom kontekstu, Petrović je naglasio da su teze o nepostojanju razlika među narodima i religijama na ovim prostorima pogrešne te da se istina najbolje vidi iz starih zapisa.

Prava istina se može doznati iz ovih tekstova i mislim da bi se svi trebali bolje informirati o odnosima kakvi su vladali, pa bi možda i neke stvari danas drugačije promatrali. Nema potrebe za mržnjom i previranjima. Od toga nema ništa. Samo gubimo vrijeme, poručio je.

Oslanjajući se na Sendtnerova djela i druge njemačke putopise, Petrović je naveo da su putopisci još od 1531. pisali o turskom zulumu nad kršćanima.

Primjeri nesigurnosti, ograničavanja vjerskih sloboda i tlačenja bili su najizraženiji u Posavini, dok je situacija u Travniku bila povoljnija, što je objašnjavao djelovanjem različitih lokalnih kabadahija, ali i činjenicom da je Travnik bio glavni grad.

Petrović je i autor knjige Milena, posvećene Mileni Preindlsberger Mrazović, prvoj bosanskohercegovačkoj novinarki. Istaknuo je kako je riječ o iznimno progresivnoj i feminističkoj figuri koja je pisala o položaju žena, posebice muslimanki, u vremenu u kojem je ostvarivanje ženskih prava bilo iznimno teško.

Djelovala je u patrijarhalnoj sredini, ali uspjela je istaknuti položaj žena ne kritizirajući običaje, nego pokazujući kako bi se društvo moglo modernizirati, kazao je.

U prikazanim putopisnim zapisima nalaze se opisi brojnih mjesta Bosne i Hercegovine, među kojima Livno, Kupres, Uskoplje, Travnik, Žepče, Posavina, Kraljeva Sutjeska, Vareš, Vitez i Ljubuški, što je također predstavljeno u emisiji Kompas.

(www.jabuka.tv | Foto: Screenshot/RTV HB)