Boris Beck: Građansko u BiH je finta da bi se preglasavalo, a prigušivanju identiteta je došao kraj

Publicist Boris Beck gostovao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne.

Nije nemoguće da je prigušivanje identiteta u BiH došlo kraju, zato što se posljednjih desetljeća puno govorilo o multikulturalizmu kao nekom melting potu, u kojem će se svi spojiti i pomiješati u nešto srednje. Međutim, vidjelo se da se to ne događa, rekao je publicist Boris Beck u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne.

Objasnio je kako u zemljama poput Velike Britanije, Njemačke, Belgije i Francuske nastaju paralelna društva u kojima se ljudi okupljaju oko svojih nacionalnih identiteta, dok domaći, izvorni identiteti postaju manjina.

Nasilje jugoslavenskog nacionalizma

Beck je podsjetio da je jugoslavenski nacionalizam uveo nasilje u politički život na ovim područjima.

U Jugoslaviji su svi bili nacionalisti osim Jugoslavena, a upravo su jugoslavenski nacionalisti provodili atentate i nasilje. Rekao je da su u nekada građanskom društvu svi bili jednaki i skrivali privatno iza lika građanina.

Možemo reći da je to društvo bilo licemjerno i da je skrivalo mnogo toga što danas izlazi na površinu i to je sasvim u redu. Danas smo odustali od građanskog, a stvaramo novo društvo u kojem je najvažniji identitet.

Uzurpacija u krnjem Predsjedništvu

Beck se osvrnuo i na uzurpaciju hrvatskog mjesta u krnjem Predsjedništvu BiH od strane Željka Komšića te kazao da je „to takozvano građansko zapravo finta da bi se nekoga preglasalo — jedan čovjek, jedan glas.“ Dodao je da bi istinsko pravo i lijepo građansko društvo bilo ono koje počiva na pristojnosti, a upravo toga danas najviše nedostaje.

Istaknuo je kako je BiH namjerno složena na nemoguć način.

Daytonski sporazum nastao je u nepovoljnom ratnom trenutku. Republika Srpska je apsurdnog oblika i ne može samostalno živjeti, a Hrvati nisu dobili svoj entitet, pa nitko ne može otići. Sada ste tu kao tri krumpira u loncu, voda vrije, a nitko ne može van.

BiH između prvog i trećeg svijeta

Beck je rekao da BiH nije ni prvi ni treći svijet. Objasnio je da prvom svijetu pripadaju razvijene zemlje, a trećem one koje potpuno propadaju. „BiH je u limbu drugog svijeta, ali bliža je prvom svijetu samo je talac vanjskih čimbenika jer se stalno netko izvana upliće, a od toga imate samo probleme, poručio je Beck.

Komentirao je prosvjede u Sarajevu zbog košarkaške utakmice izraelskog Hapoela i otkazivanje konferencije rabina, ističući da takvi događaji pokazuju težnju za „čistoćom“ društva. Židov je uvijek bio različit, a ako društvo želi biti čisto, nervira ga ono što je drugačije. Antisemitizam postoji i u Europi i u islamskom svijetu. To nije građanski pristup, rekao je Beck.

Zamijenjene uloge dvojice lidera

Kazao je kako izjava predsjednika Skupštine HNŽ-a Džafera Alića da su Hrvati i Srbi neugodni podstanari u BiH, u Hrvatskoj ne bi bila moguća. Komentirao je i to da se Alić protivi izgradnji Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru te kazao da neugodni podstanar ne može imati svoje kazalište.

To nije dobra ideja. Pitam se jesu li u BiH stanari i podstanari ili su tri sustanara.

Za politiku Plenkovića i Milanovića prema hrvatskom pitanju u BiH rekao je da je složena i da smatra da su obojica u pogrešnim strankama. „Plenković bi se bolje snašao u SDP-u, a Milanović u HDZ-u. Milanović je svoj domoljubni potencijal otkrio dok je kružio po BiH, postrojavao veterane i dijelio odličja – to mu je važno i u tome nalazi zadovoljstvo, rekao je Beck.

Religioznost A. B. Šimića

Upitan da komentira rasprave o religioznosti Antuna Branka Šimića odgovorio je kako je Šimić umro mlad i da su ti stavovi zapravo odraz njegovih mladenačkih lutanja.

Šimić je bio formiran u katoličkom duhu i nije mogao potpuno izaći iz tog okvira. Rekao bih da je on na svoj osobni, simbolički način izražavao sve ono što sadrži kršćanska vjera, ali tako da bude razumljivo i onima koji nisu vjernici ili kršćani.

Beck je jedan od najistaknutijih hrvatskih esejista. Izvanredni je profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Kolumnist je u Večernjem listu i Vijencu. Piše o politici, medijima, umjetnosti, religiji, digitalizaciji… Autor je brojnih knjiga. Najnovija je „Ljubi hejtera svoga“.

(www.jabuka.tv)