Više birača nego stanovnika na biračkom popisu u RS-u

Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske pravo glasa ima 1.264.364 birača, dok prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine Republika Srpska ima 1.228.000 stanovnika.

Ponovno je privukao pažnju podatak da je broj upisanih birača veći od broja stanovnika, izvještava BHRT.

Svaki građanin koji ima osobnu iskaznicu izdanu od nadležnog tijela BiH sa stalnim ili privremenim boravištem nalazi se u izvodu iz Središnjeg biračkog popisa. Riječ je o pasivnoj registraciji birača koja se u Bosni i Hercegovini primjenjuje od 2006. godine. Na biračkim popisima nalaze se i osobe koje su se iselile iz BiH, ali i dalje formalno imaju prebivalište i dokumente BiH, a time i zakonsko pravo da glasaju. No, nerijetko se na popisu nalaze i preminuli građani.

To je dokaz nefunkcioniranja institucija koje bi trebale doprinijeti ažurnosti Središnjeg biračkog popisa. Mislim na općinske urede za umrle, koji bi trebali obavještavati policiju, kako bi se oni uklonili s biračkog popisa, a nažalost to se ne radi u skladu sa zakonom i rokovima predviđenim zakonom. Drugo, svaki građanin BiH koji je izgubio državljanstvo ili se odrekao državljanstva BiH, također mora biti izbrisan iz Središnjeg biračkog popisa, naglašava bivši član SIP-a BiH Vehid Šehić.

Zloupotreba imena

Slična situacija s biračkim popisima postoji i u susjednim zemljama poput Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Ne predstavlja problem sve dok se ne dogode zlouporabe. A njih je bilo, poručili su iz Koalicije “Pod lupom”, i u slučaju korištenja glasova umrlih i osoba za koje se zna da dulje vrijeme ne žive u Bosni i Hercegovini.

Problem nastaje kada članovi biračkih odbora ili neki drugi ljudi odluče zloupotrijebiti ta imena, tj. glasati u njihovo ime, potpisivati umjesto njih, a potom i popuniti glasački listić u njihovo ime i ubaciti ga u glasačku kutiju. Jedna od stvari koja može doprinijeti smanjenju toga je primjena novih tehnologija gdje je potrebno skenirati osobnu iskaznicu, što je mnogo teže nego potpis kada je u pitanju glasanje u ime druge osobe, ističe Srđan Ostojić iz Koalicije “Pod lupom”.

Ta situacija je jedan od dobrih razloga koji otvara prostor za političku korupciju, za koju smo se uvjerili da postoji i da je tijekom proteklih izbornih ciklusa zapravo postala temelj formiranja vlasti. Smatram da se to događa dobrim dijelom i pod plaštom političkog utjecaja i političkih stranaka, navodi politička analitičarka Tanja Topić.

Utjecaj na izlaznost

Prema procjenama demografa, Republika Srpska, kao i cijela BiH, trenutno imaju i mnogo manje stalnih stanovnika od popisanih prije 12 godina zbog povećane emigracije. Procjena je da trenutno u Republici Srpskoj živi 970.000 stanovnika, a od tog broja treba oduzeti i oko 18 posto maloljetnih osoba koje nemaju pravo glasa.

Ako uzmemo u obzir broj umrlih osoba od 2013. nadalje, koji su bili punoljetni, te broj osoba koje su od 2013. stekle pravo glasa u punoljetstvu, možemo reći da je ukupan broj osoba u RS koje su punoljetne između 795.000 i 815.000, naglašava demograf Aleksandar Čavić.

Baza središnjeg biračkog popisa, napominju upućeni, utječe i na podatke o izlaznosti birača. Prosječna izlaznost je oko 55 posto u odnosu na broj registriranih birača. Međutim, u odnosu na stvarni broj ljudi koji žive u zemlji, taj postotak se procjenjuje na oko 75 posto.

(www.jabuka.tv)