Vrhovni sud presudio: Štrajk prosvjetara u HNŽ-u je bio zakonit

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je 2. listopada 2025. godine u Sarajevu presudu kojom je poništio odluku Županijskog suda u Mostaru i predmet vratio na ponovno suđenje u sporu između Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i sindikata obrazovanja.

Odluka ima dalekosežan značaj jer po prvi put jasno razgraničava odgovornost države i sindikata u postupcima pokretanja i vođenja štrajkova.

Presudu je donijelo vijeće u sastavu Gorana Nezirovića (predsjednik vijeća), Sanje Jaramaz-Dedić i Sanele Kovač-Grabonjić. Predmet se odnosio na tužbu Vlade HNŽ-a i Ministarstva obrazovanja, kulture i sporta protiv četiri sindikalne organizacije – Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH, Unije neovisnih sindikata srednjih škola HNŽ-a, Sindikata učitelja HNŽ-a i Saveza samostalnih sindikata BiH – radi poništenja odluka o najavi i provođenju štrajka te zabrane njegovog nastavka.

Vrhovni sud dopustio je i usvojio reviziju u pogledu dva ključna pitanja – tumačenja Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova i Zakona o štrajku. Sud je zaključio da su nižestupanjski sudovi pogrešno procijenili da su sindikati odgovorni jer nisu okončali postupak mirenja prije stupanja u štrajk.

Uskraćivanje prava na štrajk

U presudi se navodi da su sindikati pokrenuli postupak mirenja i zatražili imenovanje miritelja s federalne liste, nakon što su od Vlade HNŽ-a obaviješteni da županijska lista miritelja ne postoji. Ministarstvo obrazovanja, koje je dio izvršne vlasti HNŽ-a, odbilo je postupak mirenja i time, prema ocjeni suda, faktički onemogućilo sindikatima da organiziraju zakonit štrajk.

Propuštajući donijeti propise o formiranju mirovnog vijeća i neformirajući županijsku listu miritelja, nadležno ministarstvo tužitelja faktički je onemogućilo tužene da organiziraju zakonit štrajk i uskratilo im jedno od osnovnih ljudskih prava, stoji u obrazloženju presude.

Sud je podsjetio da bi svako drugačije tumačenje zakona značilo uskraćivanje prava na štrajk zajamčenog Ustavom BiH, Europskom socijalnom poveljom te konvencijama Međunarodne organizacije rada.

Pravo na slobodu udruživanja i okupljanja, iz kojeg proizlazi i pravo na štrajk, jedno je od osnovnih sredstava putem kojih radnici i njihove organizacije mogu promovirati i braniti svoje ekonomske i socijalne interese, navedeno je u odluci.

Važan pravni presedan

Vrhovni sud također je ocijenio da su sindikati pravilno obavijestili Ministarstvo unutarnjih poslova o održavanju štrajka. Obavijest da će se štrajk provoditi u svim osnovnim i srednjim školama HNŽ-a koje izvode nastavu na bosanskom i hrvatskom jeziku smatra se dostatnom, jer Ministarstvo unutarnjih poslova nije zatražilo dodatna pojašnjenja o lokacijama škola.

Županijski sud u Mostaru sada mora donijeti novu odluku uvažavajući pravna stajališta Vrhovnog suda Federacije BiH. Konačna presuda trebala bi razjasniti preostala pitanja o zakonitosti štrajka prosvjetnih radnika i utvrditi tko snosi troškove postupka.

Odluka Vrhovnog suda Federacije BiH predstavlja važan pravni presedan kojim se prvi put jasno potvrđuje da vlast mora osigurati mehanizme socijalnog dijaloga, a da sindikati ne mogu snositi posljedice zbog neaktivnosti države, piše Hercegovina.info.

(www.jabuka.tv | Foto: Fena/Arhiva)