Prema procjenama stručnjaka, Bosna i Hercegovina je od 1991. godine do kraja 2024. izgubila više od trećine svog stanovništva, što je pad koji je najdrastičniji među svim europskim zemljama.
Negativni prirodni prirast, starenje stanovništva, odgađanje roditeljstva i masovna iseljavanja prijete da ozbiljno ugroze gospodarski i društveni razvoj, a trenutne mjere i strategije, kako upozoravaju stručnjaci, nisu dovoljne ni adekvatne da bi preokrenule ove trendove.
Iz razgovora s demografskim stručnjacima iz oba entiteta, profesorom demografije i ekspertom Stevom Pašalićem te analitičarem demografskih kretanja Adnanom Fehratbegovićem, jasno je da je demografska situacija alarmantna, a projekcije ukazuju na još veće izazove ukoliko se postojeći trendovi nastave.
Aktuelni podaci o broju stanovnika BiH su samo procjene
Uoči rata, BiH je brojala 4.377.033 stanovnika, dostigavši svoj demografski vrhunac. Nešto više od dva desetljeća kasnije, popis iz 2013. pokazao je da u zemlji živi 3.531.159 ljudi, dok procjene za 2024. godinu govore o svega 2.865.656 stanovnika. To je smanjenje od gotovo 35 posto u odnosu na prijeratni period.
Stručnjaci upozoravaju da je teško precizno procijeniti broj stanovnika jer u BiH od 2013. godine nije proveden novi popis. Zbog toga napominju da su svi aktualni podaci o broju stanovnika samo procjene, a ne službene brojke.
Do tih procjena, prema Pašaliću, dolazi se uz pomoć metodološki utemeljene demografske računice poznate kao “jednadžba ravnoteže”, koja uzima u obzir broj rođenih, umrlih i migracije stanovništva.
Tako je broj stanovnika u Federaciji BiH pao na 1.802.376 u 2024., u odnosu na 1991. kada je bilo 2.731.019, dok se u Distriktu Brčko u istom razdoblju smanjio s 87.627 na 68.173 stanovnika.
Broj stanovnika, kako kaže demografski analitičar Adnan Fehratbegović, može se indirektno procijeniti i na osnovi „vitalne statistike“, odnosno broja novorođenih koji je poznat, te usporedbom s brojem stanovnika/novorođenih u zemljama regije koje imaju slične društvene i ekonomske uvjete.
U razgovoru za Fenu ističe da je, od ukupnog broja stanovnika, važnija starosna struktura stanovništva, koja je bitna za projekcije, ali i za ukupna kretanja, između ostalog, u području radne snage, broja učenika, studenata i umirovljenika.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine prosječna starost stanovništva BiH bila je 30 godina, dok je prema popisu iz 2013. u Federaciji BiH prosječna starost iznosila 39, a u Republici Srpskoj oko 40 godina. Imajući u vidu ogroman negativni migracijski saldo od više od 300.000 ljudi u zadnjih deset godina, možemo reći da je prosječna starost u BiH sada oko 43 godine, navodi Fehratbegović.
Foto: Freepik
Projekcije pokazuju sumornu sliku
Kada je riječ o projekcijama broja stanovnika i starosne strukture, demografska slika u FBiH prema podacima Federalnog zavoda za statistiku za razdoblje 2019. – 2070., kako ističe analitičar, djeluje prilično sumorno.
Do 2050. godine u Federaciji BiH od procijenjenih 1.522.418 stanovnika, čak 37 posto moglo bi činiti osobe starije od 65 godina. Istovremeno, udio radno sposobne populacije od 15 do 64 godine mogao bi pasti sa oko 1.530.000 stanovnika, koliko je bilo 2019., na samo 797.000 stanovnika u 2050., odnosno sa 70 na svega 52 posto, objašnjava Fehratbegović.
Dodaje da je situacija slična, pa čak i teža, u RS-u, zbog veće prosječne starosti stanovništva.
Fehratbegović upozorava da će ubrzano starenje stanovništva, u kombinaciji s depopulacijom, predstavljati ogroman izazov za BiH.
Takvi trendovi ozbiljno će ugroziti funkcioniranje države – od mirovinskih fondova, preko nedostatka radne snage do pritiska na zdravstveni i obrazovni sustav te infrastrukturu, ističe.
Prema podacima FZS-a, broj radno sposobnih građana koji svojim doprinosima održavaju mirovinske fondove mogao bi se prepoloviti, dok bi populacija starija od 65 godina porasla s 335.000 (2019.) na 564.000 (2050.).
Možemo slobodno reći da je demografski problem najteži i najozbiljniji izazov s kojim se BiH suočava u svojoj novijoj povijesti, naglašava stručnjak.
“Struka mora biti uključena u demografsku politiku”
Fehratbegović smatra da trenutno stanje nije ohrabrujuće: Nažalost, ni izbliza nisam zadovoljan onim što se radi. Osnovni problem je što su konzultacije sa stručnjacima izostale, kaže.
Navodi primjer znanstvene konferencije održane 2023. na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, kojoj nitko iz izvršne vlasti nije prisustvovao.
Sve ili barem većina tzv. mjera su ad hoc potezi, često populističkog karaktera, bez stručnog i znanstvenog utemeljenja, dodaje.
Ističe da je hitno potrebno uključiti stručnu javnost u kreiranje demografske i razvojne politike te učiniti sve da mladi žele ostati u BiH.
To podrazumijeva stabilizaciju političkih prilika, reformu obrazovanja i zdravstva, dolazak stranih investicija, izgradnju infrastrukture i depolitizaciju javnog sektora, zaključuje Fehratbegović.
Foto: Freepik
RS izgubila više od trećine stanovništva
Profesor Stevo Pašalić procjenjuje da je Republika Srpska od 1991. do 2024. izgubila čak 36 posto stanovništva – s 1.558.387 na 995.107.
Prema njegovim riječima, službeni podaci Republičkog zavoda govore o 1.110.496 stanovnika, ali ne uključuju vanjske migracije, koje se u BiH ne evidentiraju sustavno.
Ako bi se trenutni trendovi nastavili, RS bi do 2050. mogla izgubiti još 250.000 do 300.000 ljudi i pasti na nešto više od 600.000 stanovnika.
Pašalić upozorava da je prirodni prirast negativan od 2002. te da je broj djece po ženi pao na 0,5.
„Za prostu reprodukciju bilo bi potrebno 20.000 novorođene djece godišnje, što je u postojećim uvjetima nedostižno“, kaže.
Navodi i da svaka četvrta žena u RS-u starosti 35 godina nema djecu, a među ženama od 20 do 24 godine njih 80 posto nema potomstvo.
Migracije najveći problem
Godine 1990. u BiH je rođeno 67.000 djece, a danas oko 25.000. RS je u posljednjih deset godina napustilo više od 110.000 ljudi.
BiH je povijesno emigracijska zemlja i odlazak će se nastaviti sve dok se razina razvijenosti ne približi onoj u zemljama EU, navodi Pašalić.
On dodaje da trenutne mjere nisu sustavne ni dugoročno održive te da novčana davanja daju najslabije rezultate.
Najbolje mjere su razvoj ekonomije, zapošljavanje mladih i sigurni, dobro plaćeni poslovi. Kvantitet možemo barem djelomično nadoknaditi kvalitetom – obrazovanjem i produktivnošću, zaključuje Pašalić.
Slične demografske trendove bilježe i Srbija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija, no stručnjaci upozoravaju da rješenje ne leži samo u novčanim davanjima, već u stvaranju društva u kojem mladi žele ostati, osnivati obitelji i graditi budućnost.
(www.jabuka.tv | Foto: Unsplash)
Ma, tko bi rekao. To su zaštitnici nacionalnih interesa.
Narod je stoka
Dodik je kriminalac koji je planski raselio Srbe a štite ga hrvatske obavještajne službe koje ga ucjenjuju.
Ma nemorate vi radit za ovu plaću, ima.ko oće. Tako su gazde ratni profiteri govorili. Pa eto sad
Stanje je još gore jer u statistike nije uračunato da zbog modernog načina života ima sve više i više samaca, ljudi koji ne žele imat djecu, raznih devijacija, a nažalost ima sve više žena koje ili ne mogu zatrudnit ili ne mogu iznijet trudnoću, ali politika će tek počet uvodit konkretnije mjere kad se uveze dovoljno stranih radnika
Pored Dodika nisu potrebni ni ubice poput hrvatskih kriminalaca iz rata koji su proterali i ubijali Srbe ali im se to vraća jer su i sami raseljeni jer je dosta toga uništeno otkako nema Srbe.
Je,je sve je Dodik kriv 😂😂😂
Mi svoje enklave izgrađujemo