I dok je u Hollywoodu gotovo pravilo da zvijezde mijenjaju svoja imena, ni domaća scena ne zaostaje.
Mnogi naši pjevači i glumci poznati su pod umjetničkim imenima, dok njihova prava imena znaju tek najveći obožavatelji.
Glazbenici s dvojnim identitetom
Jedna od najpoznatijih pjevačica, Vana, zapravo se zove Ivana Ranilović. Umjetničko ime odabrala je još na početku karijere i pod njim je ostala zapamćena.
Teško je zamisliti estradu bez Dina Merlina, a iza njega stoji Edin Dervišhalidović. Slično vrijedi i za Eda Maajku, koji je u stvarnom životu Edin Osmić.
Pjevač Jasmin Stavros rođen je kao Mile Vasić, no njegovo umjetničko ime toliko se udomaćilo da ga danas gotovo nitko ne povezuje s pravim imenom.
Među onima koji su promijenili prezime zbog zvučnosti je i Nives Celzijus, rođena Nives Zeljković. “Celzijus” je, kako sama kaže, izabrala jer ga je lako zapamtiti i stalno se spominje u vremenskoj prognozi.
Kratko i zvučno pobjeđuje
Splitski kantautor Tedi Spalato zapravo je Tadija Bajić, dok je Doris Dragović u dokumentima upisana kao Dorotea. Publika ju je još u mladosti počela oslovljavati Doris i to je ime ostalo za cijelu karijeru.
Na sličan način, Jacques Houdek rođen je kao Željko Houdek. Kako je sam priznao, “Jacques” je bio praktičniji i zvučniji na međunarodnoj sceni.
Glumci i nadimci
Kod glumaca je situacija nešto drugačija – većina ostaje pri pravim imenima. No, jedan od najpoznatijih primjera je Branko Đurić Đuro. Publika ga zna isključivo kao Đuru, a rijetko tko ga povezuje s punim imenom.
Zašto umjetnička imena?
Razlozi su brojni – nekima pravo ime nije bilo dovoljno zvučno, drugi su željeli kraće i upečatljivije ime, a treći su jednostavno poslušali savjet menadžera. No, zajedničko im je jedno: umjetnička imena toliko su postala jaka da su zasjenila prava.
Koliko god ih obožavatelji voljeli, za većinu publike oni će zauvijek ostati samo Merlin, Jacques, Vana ili Doris – a njihova prava imena ostat će poznata tek rijetkima.
(www.jabuka.tv)
