Crveno i Modro jezero: Čudesni dragulji Imotske krajine i njihove legende

Dva spektakularna jezera oduševljavaju svojom divljom ljepotom, privlačeći svake godine tisuće posjetitelja iz Hrvatske i svijeta, a oko njih se već stoljećima, isprepliću znanstvene činjenice, narodne predaje i lokalni folklor.

Crveno i Modro jezero kod Imotskog već su desetljećima nezaobilazne prirodne atrakcije, no posljednjih godina postaju i ključni aduti u turističkoj promociji Dalmatinske zagore, ali i cijele Hrvatske.

Njihova iznimna ljepota, geološka posebnost i bogata riznica narodnih priča pretvorili su ih u destinacije koje svake godine privlače sve veći broj domaćih i inozemnih posjetitelja.

Crveno i Modro jezero nisu samo prirodni ukrasi Imotske krajine, već i simboli njezine povijesti, znanstvene znatiželje i bogate narodne predaje. No što ih zapravo čini tako posebnima?

Priroda koja ostavlja bez daha i brojne legende

Kako objašnjava dipl. ing. geologije Hrvoje Škrabić, stručni voditelj javne ustanove ‘Park prirode Biokovo’, Crveno jezero je jedno od najdubljih kraških jezera u Europi.

Ima dramatične, gotovo vertikalne litice crvenkaste boje po kojima je i dobilo ime. Modro jezero se ističe promjenjivim vodostajem pa u sušnim razdobljima može potpuno presušiti, a dno postane mjesto za nogometne utakmice, što je postalo lokalna tradicija, a sudjeluju timovi Vilenjaka i Vukodlaka.

Oba jezera su primjer krških urušnih vrtača ispunjenih vodom, što fascinira geologe i prirodoslovce, a svojim izgledom i neobjašnjivim dubinama često izazivaju mitove i legende. Modro jezero dobilo je ime po prekrasnoj tirkiznoj i plavkastoj boji vode. Crveno jezero se ističe crvenim stijenama koje su u kontrastu tamnoj vodi u dubini, kaže Škrabić.

Ova impresivna jezera oduvijek su fascinirala stanovnike te oko njih postoje brojne zanimljive legende.

Jezera su obavijena pričama – posebno Crveno jezero, za koje postoji legenda da je ‘bez dna’ i da je povezano s morem. Legenda o Gavanu i nastanku Crvenog jezera jedna je od najpoznatijih narodnih priča iz Imotske krajine. Prenosi se usmenom predajom generacijama i daje mitološko objašnjenje nastanka ovog impresivnog prirodnog fenomena.

Legenda o Gospodaru Gavanu govori o bogatom i oholom gospodaru koji je živio na mjestu današnjeg crvenog jezera. Imao je raskošnu kuću, brojno blago i zemlju, no bio je poznat po tome da nije imao ni milosti ni poštovanja prema siromašnima. Jednog dana, pred Gavanovu kuću došao je putnik (ili starac, u nekim verzijama – anđeo u ljudskom liku) i zatražio malo hrane i vode. Gospodar Gavan ga je grubo odbio, a njegova žena čak i ismijala.

Putnik tada, uvrijeđen i tužan, izgovori prokletstvo: ‘Neka propadne sve tvoje, neka zemlja proguta kuću, blago i tvoje ime!’. I u tom trenutku, tlo se otvori, nastade strašna buka i potres, sve Gavanovo nestade u ponoru, a na tom mjestu pojavi se Crveno jezero, duboko i tajanstveno, okruženo krvavo crvenim stijenama – kao vječni podsjetnik na Gavanovu oholost, priča geolog.

Mještani i danas prenose ovu legendu, a neki tvrde da se u mirnim danima u dubini jezera mogu vidjeti ostaci Gavanovih dvora.

Geološka i biološka jedinstvenost

Imotski je kroz ova jezera izgradio prepoznatljiv turistički identitet. Blizina povijesnog grada Imotskog Grad nudi kulturno-povijesne sadržaje poput tvrđave Topana, tradicionalne dalmatinske arhitekture i raznih manifestacija. Do Plavog jezera vodi uređena staza i vidikovac, što ga čini pristupačnim i za obitelji. Crveno jezero je spektakularno za pogledati s vidikovca iznad litica.

Treba spomenuti da se radi se o krškim jezerima koja su nastala urušavanjem podzemnih šupljina, a vodom se prihranjuju od podzemnih vodotokova. Crveno jezero je hidromorfološki fenomen i svjetska rijetkost jer je oblikom, bojom i postankom jedinstveno u svijetu.

Postanak Modrog i Crvenog jezera, objašnjava geolog, rezultat je tektonskih i erozijskih procesa u geološkoj povijesti Dinarida.

Dugotrajnim djelovanjem mehaničkog i kemijskog trošenja vapnenca uz djelovanje podzemnih i površinskih voda zasićenih ugljičnim dioksidom nastaju podzemni i nadzemni krški oblici kao što su krške jame, odnosno vrtače.

Upravo urušavanjem većih podzemnih krških oblika mogu nastati geomorfološke forme pogodne za formiranje površinom manjih, ali dubokih jezera. Crveno jezero je nastalo urušavanjem veće podzemne šupljine, a ukupna dubina ‘geomorfološke zdjele’ u kojem se zadržava doseže i preko 500 metara.

Dno jezera leži na oko 280 metara ispod površine vode. Crvena boja u zidovima Crvenog jezera potječe od primjesa željeznih oksida u vapnencu. Plavo jezero je nastalo već opisanim, postupnim urušavanjem, a dubina mu varira od 20 do 90 m. Jezero povremeno potpuno presuši, objasnio je Škrabić.

Vapnenci u kojima se nalaze ovi geomorfološki fenomeni, dodaje, su nastali u gornjoj kredi na nekadašnjoj Jadranskoj karbonatnoj platformi prije otprilike 70 milijuna godina.

Na današnje geografske širine stijene su s juga dospjele uslijed sudara Afričke i Euroazijske ploče prije otprilike 33 milijuna godina kada su započeli orogenetski procesi (izdizanje planinskih lanaca). Kretanjem Afričkog kontinenta prema sjeveru nastale su Alpe i Dinaridi.

Područje Dinarida je tijekom paleogena (naglasak na interval eocen-oligocen) bilo izloženo najintenzivnijoj tektonskoj aktivnosti, a stijene su intenzivno borane i rasjedane. Dominatan smjer geoloških struktura je sjeveroistok – jugozapad, što odgovara međusobnom rasporedu ovih jezera, ali i drugih krških oblika, kaže.

Crveno jezero nikada ne presušuje

Oba jezera su primjer krških urušnih vrtača ispunjenih vodom, bez površinskih dotoka. ‘Vodu dobivaju iz podzemnih pukotina i šupljina, a višak otječe kroz sustav ponora. Crveno jezero nikada ne presušuje, dok Modro ljeti može ostati bez vode. Zbog specifičnih uvjeta, ova jezera su stanište endemskih vrsta – basaka (Rutilus basak), a Crveno jezero je locus typicus imotske gaovice (Phoxinellus adspersus)’, objašnjava.

Crveno jezero, zbog svoje dubine i vertikalne strukture, često se koristi za speleološka i geološka istraživanja, a i predmet je mnogih međunarodnih znanstvenih ekspedicija.

Ova jezera su prirodni laboratoriji za proučavanje krških sustava, posebice za razumijevanje dinaridskog krša, jednog od najraširenijih i najkompleksnijih krških sustava u Europi. Važna su i za rekonstrukciju klimatskih promjena, jer se kroz sedimentaciju i vodeni režim mogu pratiti klimatski obrasci kroz dulje vremensko razdoblje. Analizom najmlađeg sedimenta tijekom sušnih razdoblja na dnu Modrog jezera možemo rekonstruirati klimatske prilike unazad 2400 godina, objašnjava geolog.

Kako bi se sačuvala, geološka i ekološka vrijednost ovih lokacija, potreban je monitoring bioraznolikosti, praćenje stanja stijena zbog mogućnosti urušavanja, kontrola ljudskog utjecaja vezano za gradnju, otpadne vode, potencijalno zagađenje vodotokova, organizacija vođenih tura i edukacija posjetitelja sa naglaskom na važnost zaštite i osjetljivosti tih jedinstvenih krških fenomena, piše Tportal.

Turistički brend Imotskog

Crveno i Modro jezero su prirodni laboratoriji za proučavanje krških sustava i klimatskih promjena. Znanstvenici iz cijelog svijeta dolaze ovdje istraživati geološke procese, a analiza sedimenata s dna Modrog jezera omogućuje rekonstrukciju klimatskih prilika unatrag više od dvije tisuće godina.

Treba spomenuti i kako je prošla godina bila je prekretnica – Imotska jezera i okolno područje proglašeni su UNESCO-ovim svjetskim geoparkom, čime je potvrđena njihova iznimna geološka i ekološka vrijednost te dodatno ojačana njihova pozicija na turističkoj karti Europe.

Turistička zajednica i grad Imotski kontinuirano ulažu u održavanje i unapređenje infrastrukture – od uređenih staza i vidikovaca, do edukativnih sadržaja i ekoloških staza koje posjetiteljima omogućuju sigurno i informirano istraživanje ovog jedinstvenog krajolika.

(www.jabuka.tv)